Jedna mala zemlja uskoro bi mogla postati najveći proizvođač lažnoga mesa
Na svijetu je danas mnogo više ljudi koji ne jedu mesu nego ikad u povijesti, što je otvorilo ogromno novo tržište – tržište zamjena za meso.
Ovo je tržište u posljednjih nekoliko godina napredovalo od klasičnih proizvoda poput tofua i seitana do prilično uvjerljivih ""zamjena za meso". Kao najveći proizvođač istakle su se SAD s kompanijama poput Beyond Meat iz Los Angelesa i Impossible Foods iz Silicijske doline. No, jedna mala država uskoro bi mogla preuzeti njihovo mjesto i postati vodeći proizvođač lažnog mesa.
Za tako malu državu, Izrael ima začuđujuće mnogo startupova koji su se specijalizirali za alternative mesu – njih čak 50. Ovo ustvari i nije veliko iznenađenje, sustav izraelskih startupova smatra se jednim od najboljih u svijetu. Osim toga, u toj zemlji postoji snažan interes za inovacije na području industrije alternativnog mesa.
„Postoji toliko velika potražnja na tržištu da ne znamo niti za jedan start up koji se bavi alternativnim izvorom proteina, a da nije uspio prikupiti dovoljno sredstava za početak“, rekao je Nir Goldstein, direktor izraelskog Good Food Instituta.
Osim toga,
izraelska je vlada financirala i dva tehnološka inkubatora, The Kitchen i Fresh
Start, kako bi ovim kompanijama pružila jednaku financijsku potporu, poslovno
mentorstvo i mnogo više.
Većina tih
startupova danas proizvodi vjerne zamjene za mesne proizvode, poznate i kao
„Meso 2.0“ čiji je sastav u potpunosti na biljnoj bazi. Tako na primjer
Rilbite razvija alternativu za mljeveno meso napravljenu od žitarica i povrća,
uključujući rižu i brusnice. Kompanija More Foods se fokusira na lažnu govedinu
za čiju proizvodnju koriste visoko-proteinsku mješavinu kvasca.
„Zato što koristimo
različitije proteine nego što se inače upotrebljavaju u zamjenama za meso,
možemo stvarati nove okuse i teksture i fokusirati se na proizvode koji sliče
odrescima mišićnog tkiva“, objasnio je osnivač More Foodsa, Lenarko Marcovitz.
U nastojanjima da
proizvedu što realističnije forme mesa neke se kompanije, poput Redefine Meat,
čak okreću 3D printanju. Tako su uspjeli proizvesti alternativni odrezak koji
teksturom vjerno imitira onaj mesni. Kako bi to postigli, digitalno su mapirali
preko 70 parametra govedine, uključujući sočnost, distribuciju masti i osjećaj
tog mesa u ustima. Ovi su parametri zatim replicirani, sloj po sloj, koristeći
industrijske 3D printere izrađene posebno za proizvodnju hrane te sastojke
biljnog porijekla.
„Naša tehnologija
odgovara na trenutne nedostatke u raznolikosti zamjena za meso. Koristeći isti
3D printer možemo isprintati različite vrste zamjenskog mesa jednostavno
mijenjajući digitalne datoteke. Na primjer, ako potrošači kažu da im je meso
premasno, računalnim metodama možemo restrukturirati distribuciju masti.
Jedna od ovih
kompanija, SavorEat, čak koristi robotskog chefa koji je opskrbljen sastojcima
u patronama. Ovaj robot metodom 3D printanja proizvodi pljeskavice i zatim ih
prži sukladno preferencijama mušterija, a sve je gotovo u manje od šest minuta.
Neke su se
kompanije ipak opredijelile za alternative koje sadrže pravo meso, ali bez
ubijanja životinja. Tako proizvode stanično, ili kultivirano, meso koje se
uzgaja od staničnih kultura uzetih sa živih životinja. Ovakvo meso definitivno
nije vegansko, no ipak je cruelty-free i zahtjeva drastično manje resursa u
proizvodnji.
„Jednom kada se
prikupe stanice, počinje ih se hraniti nutrijentima koji im omogućuju
razmnožavanje – što zahtjeva samo djelić vremena potreban za uzgoj
konvencionalnog mesa i isključuje upotrebu antibiotika“, objasnio je Didier
Toubia iz kompanije Alep Farms.
Prema čelnicima
ovih kompanija, prednosti stanično uzgojenog mesa gotovo su beskonačne. Među
najvažnijima ističu smanjenje rizika od zaraznih bolesti, manje radne snage u
mesnoj industriji, bolji odnos prema životinjama, izostanak procesa poput
čerupanja i uklanjanja kostiju, manju potrebu za vrijednim prirodnim resursima
i ta se lista nastavlja.
Iako su mnogi
Izraelci oduševljeno dočekali porast industrije alternativnog mesa u svojoj
zemlji, postoje i oni koji ipak negoduju. Tako su mnogi Židovi u toj zemlji
pitaju je li ovakvo stanično meso košer. Proizvođači za sada nemaju odgovor na
to pitanje, a najviše se polemika vodi oko porijekla stanica.
Bilo kako bilo, za većinu populacije ovakvi bi proizvodi mogli označiti budućnost prehrane, a već ih sada s uzbuđenjem čekaju milijuni vegana i vegetarijanaca diljem svijeta.