Izloženost stambenih objekata buci cestovnog prometa povećava rizik od tinitusa

Buka prometa sve se više prepoznaje kao štetna za ljudsko zdravlje te je sve veći izvor zabrinutosti među općom populacijom.

U Europi je više od 100 milijuna ljudi izloženo buci prometa iznad praga od 55 dB postavljenog Direktivom o buci u okolišu.

Vjeruje se da je izloženost buci u prometu štetna za ljudsko zdravlje kroz reakcije na stres s aktivacijom „osi” hipotalamus-hipofiza-nadbubrežna žlijezda, praćene povišenim razinama hormona stresa. Osim toga, noćna izloženost buci može utjecati na kvalitetu i trajanje sna, koji su ključni za fiziološku i mentalnu obnovu.

Unatoč novim spoznajama, razmjeri utjecaja buke prometa na zdravlje još uvijek nisu jasni; npr. WHO je 2018. godine izjavio da nedostaju studije koje istražuju buku u prometu i posljedice povezane sa sluhom, kao što je tinitus, iako se smatraju ključnim za razvoj smjernica o zdravstvenim učincima buke.

Tinitus je vrlo čest poremećaj karakteriziran doživljajem zvuka u ušima ili glavi kada ne postoji vanjski izvor zvuka.

Epidemiološke studije diljem svijeta pokazuju da se prevalencija tinitusa kreće između 5% i 43%.

Međutim, ne postoji standardni kriterij za dijagnozu tinitusa, a heterogenost bolesti u smislu težine i utjecaja je znatna.

Iako se mnogi ljudi mogu naviknuti na njega, drugi su ozbiljno pogođeni ovim poremećajem čak i nakon što zatraže liječničku pomoć.

Gubitak sluha i druga otološka stanja koja utječu na srednje uho glavni su čimbenici rizika tinitusa.

Međutim, iako je oštećenje pužnice čest uzrok tinitusa, vjeruje se kako središnji živčani sustav igra važnu ulogu u nastanku i postojanosti poremećaja.

Tinitus se sam po sebi smatra stresorom, što dovodi do povećanog fiziološkog uzbuđenja i psihičkog stresa.

Ipak, nekoliko studija ukazuje na obrnuti mehanizam, gdje stresne situacije i poremećaji spavanja prethode pojavi tinitusa te doprinose prijelazu iz blagih u teške simptome.

"Budući da su stres i poremećaj sna ključni mehanizmi koji stoje iza štetnih učinaka buke, pretpostavljamo da buka prijevoza može utjecati na pojavu i ozbiljnost tinitusa", rekla je dr. Manuella Lech Cantuaria, istraživačica na Sveučilištu Južne Danske i Danish Cancer Centru za istraživanje.

"Međutim, koliko znamo, nijedna longitudinalna studija nije istraživala učinak cestovne buke u stambenim područjima na tinitus ili druge poteškoće sa sluhom."

Autori su između siječnja 2000. i prosinca 2017. proveli grupnu studiju diljem zemlje, uključujući sve stanovnike starije od 30 godina koji žive u Danskoj, a rođeni su nakon 1920. godine.

"U podacima smo pronašli 40.692 slučajeva tinitusa te možemo vidjeti da se za svakih 10 dB više buke u nečijem domu rizik od razvoja tinitusa povećava za 6%," rekao je dr. Cantuaria.

"Postoji potreba za većim fokusom na utjecaj prometne buke na zdravlje", rekao je dr. Jesper Hvass Schmidt, istraživač na Sveučilištu Južne Danske.

“Alarmantno je kako se čini da buka povećava rizik od tinitusa, kardiovaskularnih bolesti i demencije, između ostalih bolesti.”

Znanstvenici vjeruju da buka noću može biti još gora za zdravlje. Utječe na naš san, koji je toliko važan za obnovu našeg fizičkog i mentalnog zdravlja.

“Postoje različite stvari koje čovjek može učiniti kako bi smanjio buku u svom domu, na primjer spavanjem u sobi koja nije okrenuta prema cesti ili postavljanjem zvučno izoliranih prozora. Ali nemaju svi te mogućnosti,” rekao je dr. Cantuaria.

"Stoga je neophodno buku prometa smatrati zdravstvenim rizikom koji se mora uzeti u obzir u urbanističkom planiranju i političkim odlukama."

Izvor: SCI NEWS