Dobra hidracija povezana sa zdravim starenjem

Čini se da su dobro hidrirani odrasli zdraviji, razvijaju manje kroničnih stanja, poput bolesti srca i pluća te žive dulje od onih koji možda ne unose dovoljno tekućine, prema studiji Nacionalnog instituta za zdravlje objavljenoj u eBioMedicine.

Koristeći zdravstvene podatke prikupljene od 11 255 odraslih osoba tijekom 30 godina, znanstvenici su analizirali veze između razina natrija u serumu – koje rastu kada se unos tekućine smanji – i različitih pokazatelja zdravlja. Otkrili su da odrasli s razinama natrija u serumu na višoj granici normalnog raspona imaju veću vjerojatnost razviti kronična stanja i pokazati znakove uznapredovalog biološkog starenja od onih s razinama natrija u serumu u srednjim rasponima. Odrasli s višim razinama vjerojatnije su umrli u mlađoj dobi.

"Rezultati sugeriraju da odgovarajuća hidraacija može usporiti starenje i produžiti život bez bolesti", rekla je Natalia Dmitrieva, dr. sc., autorica studije i istraživačica u Laboratoriju za kardiovaskularnu regenerativnu medicinu pri National Heart, Lung, and Blood Institut (NHLBI), dio NIH-a.
  
Studija proširuje istraživanje koje su znanstvenici objavili u ožujku 2022., a koje je otkrilo veze između viših raspona normalnih razina natrija u serumu i povećanih rizika od zatajenja srca. Oba su nalaza proizašla iz studije Rizik od ateroskleroze u zajednicama (ARIC), koja sadrži podstudije koje uključuju tisuće odraslih crnaca i bijelaca iz čitavih Sjedinjenih Država. Prva ARIC pod-studija započela je 1987. godine i pomogla je znanstvenicima da bolje razumiju čimbenike rizika za bolesti srca, dok su oblikovali kliničke smjernice za njihovo liječenje i prevenciju.

Za ovu najnoviju analizu, znanstvenici su proučili informacije koje su sudionici studije podijelili tijekom pet liječničkih posjeta – prva dva kada su bili u pedesetim, a posljednji kada su bili između 70 i 90 godina starosti. Kako bi se omogućila poštena usporedba između toga kako hidracija korelira sa zdravstvenim ishodima, znanstvenici su isključili odrasle osobe koje su imale visoke razine natrija u serumu na početnim pregledima ili s određenim općim stanjima, poput pretilosti, koja bi mogla utjecati na razine natrija u serumu.

Zatim su procijenili korelaciju razine natrija u serumu s biološkim starenjem, što je procijenjeno pomoću 15 zdravstvenih markera. To je uključivalo čimbenike, poput sistoličkog krvnog tlaka, kolesterola i šećera u krvi, koji su dali uvid u to koliko dobro funkcioniraju kardiovaskularni, respiratorni, metabolički, bubrežni i imunološki sustav svake osobe. Također su se prilagodili čimbenicima poput dobi, rase, biološkog spola, statusa pušenja i hipertenzije.

Otkrili su da odrasli s višim razinama normalnog natrija u serumu – s normalnim rasponima između 135-146 miliekvivalenata po litri (mEq/L) – imaju veću vjerojatnost da će pokazati znakove bržeg biološkog starenja. To se temeljilo na pokazateljima poput metaboličkog i kardiovaskularnog zdravlja, funkcije pluća i upale. Na primjer, odrasli s razinom natrija u serumu iznad 142 mEq/L imali su 10-15% povezane povećane izglede da budu biološki stariji od svoje kronološke dobi u usporedbi s rasponima između 137-142 mEq/L, dok su razine iznad 144 mEq/L korelirale s povećanje od 50%. Isto tako, razine od 144,5-146 mEq/L bile su povezane s 21% povećanim rizikom od prerane smrti u usporedbi s rasponima između 137-142 mEq/L.

Slično tome, odrasle osobe s razinom natrija u serumu iznad 142 mEq/L imale su do 64% povećan rizik od razvoja kroničnih bolesti poput zatajenja srca, moždanog udara, fibrilacije atrija i bolesti perifernih arterija, kao i kronične bolesti pluća, dijabetesa i demencije. Nasuprot tome, odrasli s razinom natrija u serumu između 138-140 mEq/L imali su najmanji rizik od razvoja kroničnih bolesti.

Nalazi ne dokazuju uzročnu posljedicu, istaknuli su znanstvenici. Potrebna su nasumična, kontrolirana ispitivanja kako bi se utvrdilo može li optimalna hidracija potaknuti zdravo starenje, spriječiti bolesti i dovesti do duljeg života. Međutim, udruge uvijek mogu informirati kliničku praksu i usmjeravati osobno ponašanje prema zdravlju.

"Ljudima čiji je natrij u serumu 142 mEq/L ili viši koristila bi procjena njihovog unosa tekućine", rekla je Dmitrieva. Napomenula je da većina ljudi može sigurno povećati unos tekućine kako bi zadovoljili preporučene razine, što se može učiniti s vodom, kao i drugim tekućinama, poput sokova ili povrća i voća s visokim udjelom vode. Nacionalne medicinske akademije, na primjer, sugeriraju da većina žena dnevno konzumira oko 6-9 šalica (1,5-2,2 litre) tekućine, a muškarci 8-12 šalica (2-3 litre).

Drugi će možda trebati liječničko vodstvo zbog općih zdravstvenih stanja. "Cilj je osigurati da pacijenti uzimaju dovoljno tekućine, dok se procjenjuju čimbenici, poput lijekova, koji mogu dovesti do gubitka tekućine", rekao je Manfred Boehm, M.D., autor studije i direktor Laboratorija za kardiovaskularnu regenerativnu medicinu. "Liječnici će također možda morati odgoditi pacijentov trenutni plan liječenja, kao što je ograničavanje unosa tekućine zbog zatajenje srca."

Autori su također citirali istraživanje koje otkriva da oko polovica ljudi u svijetu ne ispunjava preporuke za dnevni ukupni unos vode, koji često počinje sa 6 šalica (1,5 litara).

"Na globalnoj razini to može imati veliki utjecaj", rekla je Dmitrieva. "Smanjeni sadržaj vode u tijelu najčešći je čimbenik koji povećava natrij u serumu, zbog čega rezultati sugeriraju da održavanje dobre hidracije može usporiti proces starenja i spriječiti ili odgoditi kronične bolesti."

Izvor: National Heart, Lung, and Blood Institute