Kava uzrokuje značajne promjene na ovom organu
Kava je najpopularnije piće na svijetu, gotovo svaka kultura razvila je svoje rituale ispijanja kave, a danas ju pije otprilike 80% svjetske populacije.
Mnogi su utjecaji ovog aromatičnog napitka na organizam dobro poznati, no o njima ipak još ne znamo sve. Znanstvenici i dalje rade na ispitivanju točnih utjecaja aktivnog sastojka kave, kofeina, na različite dijelove organizma. Najnovije istraživanje iz područja neuroznanosti pokazalo je da svakodnevna konzumacija kofeina može prouzročiti značajne promjene u mozgu, točnije, promjene u volumenu sive tvari.
Siva tvar jedna je od najvažnijih komponenti središnjeg živčanog sustava i sadrži većinu stanica neurona. Uključuje područje u mozgu koje je zaduženo za kontrolu mišića i senzorne podražaje poput vida, sluha, pamćenja, govora, odlučivanja i samokontrole. Kofein je inače jedan od najpoznatijih psihostimulansa te pojačava osjetljivost senzornih receptora a tako i potiče stanje povećane budnosti i pripravnosti mozga.
“Veća razina budnosti nakon akutnog unosa kofeina odražava se na smanjeni homeostatski pritisak sna, koji se također očituje u reduciranoj dubini sna. Naša je hipoteza da, kroz utjecaj na homeostazu sna, dnevni unos kofeina mijenja strukture u tamnoj tvari”, objasnio je profesor Christian Cajochen, glavni autor studije iz Centra za Kronobiologiju na Basilskom sveučilištu.
Istraživanje je obuhvatilo 20 ispitanika prosječne dobi 26.4 godine koji su potvrdili kako svakodnevno ispijaju otprilike 474.1 miligram kofeina. Ispitanici su bili podijeljeni u dvije grupe od kojih je jedna u periodu od deset dana svakodnevno primala tablete koje su sadržavale kofein, dok je druga grupa u istom periodu primala placebo.
Istraživači su bili usmjereni na razlike u volumenu sive tvari i cerebralnog protoka krvi između dvije skupine. Nakon završetka desetodnevnog perioda izmjerili su volumen sive tvari kod ispitanika pomoću fMRI-a. Također su promatrali kvalitetu sna ispitanika u laboratoriju snimajući električnu aktivnost mozga (EEG).
Pokazalo se da je kvaliteta sna u obje skupine bila jednaka, no uočene su značajne razlike u volumenu tamne tvari. Nakon deset dana uzimanja placeba, odnosno apstinencije od kofeina, zabilježeni volumen tamne tvari ispitanika bio je veći nego kod skupine koja je dobivala kofein. Razlika je bila posebno izražena u lijevom medijalnom temporalnom režnju, uključujući hipokampus, područje mozga ključno za konsolidaciju memorije.
“Naši rezultati ne znače nužno da konzumacija kofeina ima negativni učinak na mozak. No svakodnevna konzumacija kofeina očito utječe na naš kognitivni sklop, što bi samo po sebi trebalo potaknuti daljnja istraživanja”, rekla je koautorica istraživanja Dr. Carolin Reichert.
Također je objasnila i da su ove uočene promjene bile privremene prirode te da je kod ispitanika koji su primali placebo razina tamne tvari znatno narasla u samo deset dana ispitivanja. Ipak, za zaključak potrebno je napraviti sistematičniju studiju usporedbe ljudi koji redovito piju kavu i onih koji obično piju vrlo malo ili nimalo kofeina. Dr. Reicher za kraj dodaje i da su istraživanja o utjecaju kofeina do sada uglavnom uključivala ispitivanja na pacijentima, no kako postoji očita potreba da se u njih uključe i zdravi ispitanici.
Druga je studija također potvrdila veliki utjecaj kave, odnosno kofeina, na bioritam ali i pokazala je smjernice kojima se taj utjecaj može umanjiti. Studija naziva ‘Kava i san u svakodnevnom životu’ profesorice Renate Riha sa Sveučilišta u Edinburghu, pokazala je da kava utječe na stanje budnosti i razine koncentracije kada se pije ranije u danu, no smanjivanje unosa barem šest sati prije spavanja umanjuje njen utjecaj na san.
“Njezini učinci mogu trajati nekoliko sati, ovisno o tome koliko brzo ili sporo je tijelo metabolizira. Oni koji primijete da im pijenje kave kasnije u danu ometa san, trebali bi je zamijeniti za napitke bez ili sa smanjenim udjelom kofeina”, komentirala je Riha.
Osim toga, ova je studija pronašla još jednu zanimljivost. Naime, kod osoba koje pate od manjka sna, ili onih koji se zbog rada u smjenama moraju prilagođavati na promjenjiv ritam sna i budnosti, kava zaista mnogo pomaže u radnim zadatcima. Kod takvih bi osoba ispijanje oko 300 mg kofeina dnevno (oko tri šalice kave) moglo poboljšati psihomotorne sposobnosti poput podizanja razina opreznosti, budnosti, preciznosti i radne memorije.
Izvor: Sci News