10 zabavnih i fascinantnih činjenica o ljudskom pamćenju
Naša sjećanja nam pomažu da budemo ono što jesmo. Od nježnih sjećanja na događaje iz djetinjstva do prisjećanja gdje smo ostavili ključeve, pamćenje igra vitalnu ulogu u svakom aspektu našeg života. Osigurava nam svijest samog sebe i kreira neprekidno iskustvo života. Lako je gledati na pamćenje kao na umni pretinac u koji pohranjujemo dijelove informacija dok ih ne zatrebamo. U stvarnosti, pamćenje je silno kompleksan proces u kojem sudjeluju brojni dijelovi mozga. Sjećanja mogu biti snažna i dugotrajna, ali su i podložna neistinitostima i zaboravljanju.
1. Hipokampus igra važnu ulogu u pamćenju
Hipokampus (hippocampus) je područje mozga u obliku potkove koje igra važnu ulogu u spajanju informacija iz kratkoročnog pamćenja u dugoročno pamćenje. Dio je limbičkog sustava, sustava povezanog sa emocijama i dugoročnim pamćenjem. Hipokampus je umiješan u kompleksne procese kao što su formiranje, organiziranje i pohranjivanje sjećanja.
Pošto su obje strane mozga simetrične, hipokampus se nalazi u obje hemisfere. Ako je jedna strana hipokampusa oštećena i uništena, funkcija sjećanja ostati će gotovo normalna dok god je druga strana neoštećena. Oštećenje na obje strane hipokampusa može omesti sposobnost formiranja novih sjećanja, što je poznato kao anterogradna amnezija.
Također, funkcioniranje hipokampusa može opasti s godinama. Do svoje 80. godine, ljudi mogu izgubiti gotovo 20 posto živčanih veza u hipokampusu. Svi stariji ljudi ne pokazuju taj gubitak, međutim oni koji ga pokazuju imaju lošiji rezultat na testu pamćenja.
2. Veći dio kratkoročnog pamćenja se brzo zaboravi
Totalni kapacitet kratkoročnog pamćenja je poprilično ograničen. Stručnjaci vjeruju da se može zadržati otprilike sedam 'stavki' u kratkoročnom pamćenju na otprilike 20 do 30 sekundi. Taj se kapacitet može proširit strategijama poput 'grupiranja (chunking)' (grupiranje pojedinačnih jedinica informacija u veće jedinice.) Najobičniji primjer grupiranja događa se kod telefonskih brojeva. Na primjer, telefonski broj 4-7-1-1-3-2-4 bi se grupirao u 471-1324 i tako lakše zapamtio.
U poznatoj studiji objavljenoj 1956., psiholog George Miller ukazao je da je kapacitet pohranjivanja jedinica kratkoročnog pamćenja negdje između pet i devet jedinica. Danas, mnogo stručnjaka za pamćenje vjeruje da je pravi kapacitet kratkoročnog pamćenja vjerojatno bliže brojci četiri.
3. Testiranje o naučenom ustvari pomaže da bolje zapamtite
Iako se može činiti da su učenje i vježbanje najbolji način da se osigurate da ćete zapamtiti određenu informaciju, istraživanje je otkrilo da je ispitivanje ili testiranje o određenoj informaciji ustvari jedan od najboljih načina da se poboljša pamćenje. Jedno je istraživanje otkrilo da su studenti koji su učili a potom bili testirani, imali bolje dugoročno pamćenje materije, čak i onih informacija koje test nije obuhvatio. Studenti koji su imali više vremena za učenje, ali potom nisu bili testirani, imali su znatno slabije sjećanje o gradivu.
4. Možete naučiti kako poboljšati pamćenje
Imate li ikad osjećaj da zaboravljate stvari ili zagubite predmete koje svakodnevno koristite? Je li vam se ikad dogodilo da ste ušli u prostoriju a onda shvatili da neznate zašto ste tamo došli? Iako vam se može činiti da ste jednostavno osuđeni na toleriranje takvih dnevnih muka, istraživači su otkrili da možete naučiti kako poboljšati pamćenje. Naslovna priča u magazinu Monitory on Psychology iz 2005. sažela je istraživanje otkrivši nekoliko korisnih strategija za nošenje sa blagim gubitkom pamćenja. Te tehnike su:
- Korištenje tehnologije da se ne zaboravi informacija. Naprave kao što su mobiteli, Internet podsjetnici i pejdžeri (dojavljivači) mogu pomoći ljudima da ne zaborave na sastanak i ostale važne datume.
- Stvaranje "umne slike" može pomoći. Sistematično nastojanje da se stvori umna zabilješka stvari koje često zaboravite (gdje ste ostavili ključeve od auta) može pomoći da se lakše sjetite. Sljedeći put kada ključeve negdje ostavite, uzmite si trenutak i u glavi zabilježite gdje ste ih ostavili i druge predmete koji su bili u blizini.
- Korištenje tehnika pamćenja. Vježbanje, korištenje mnemotehnike i ostale strategije pamćenja su možda najbolji način za prebroditi sitne probleme sa pamćenjem.
5. Postoje četiri glavna razloga zašto zaboravljamo stvari
Za borbu sa zaboravljivosti, važno je shvatiti neke od glavnih razloga zašto zaboravljamo stvari. Elizabeth Loftus, jedna od najpriznatijih stručnjakinja o ljudskom pamćenju u svijetu, ustanovila je četiri glavna razloga zašto se zaboravljanje događa. Jedno od najuobičajenijih objašnjenja je jednostavan neuspjeh povraćanja informacija iz pamćenja. To se često događa kada se sjećanjima rijetko pristupa te ona s vremenom propadaju.
Još jedan sveopći razlog zaboravljanja je interferencija, što znači da se neka sjećanja natječu s drugim sjećanjima. Na primjer, zamislite da je neka žena upravo počela raditi novi posao učiteljice u osnovnoj školi. Neko vrijeme provodi učeći imena svojih učenika, ali tokom godine dana konstantno joj se dešava da jednu djevojčicu zove pogrešnim imenom. Zašto? Jer je starija sestra te djevojčice bila u istom razredu godinu ranije te si njih dvije užasno sliče. Sjećanje starije sestre je to koje otežava učiteljici da se sjeti imena mlađe sestre.
Neuspjeh pohranjivanja informacija u pamćenje odmah na početku ili čak namjerni pokušaji zaboravljanja stvari povezanih sa traumatičnim događajem, spadaju pod ostale razloge zaboravljanja.
Učitaj još...