Tehnologija i energija

Potrebe rashlađivanja prostora zahtijevaju sve više globalne energije

L.B.

Zbog klimatskih promjena, prosječna globalna temperatura porast će u sljedećim desetljećima. Ovo bi također trebalo značajno povećati broj takozvanih 'dana rashlađivanja'. Takve rastuće vrijednosti mogu dovesti do povećane instalacije klima uređaja u kućanstvima što bi moglo uzrokovati veću potražnju za energijom za hlađenje zgrada, za koju se već očekuje da će se povećati zbog klimatskih promjena i porasta stanovništva.

Kako bi bolje razumjeli koliko će ovo povećanje biti značajno u Švicarskoj, istraživači su analizirali potrebe za grijanjem i hlađenjem istraživačke i inovacijske zgrade NEST-a.

"Uključivanjem temperatura okoline uspjeli smo izraditi projekciju budućih potreba za toplinskom energijom zgrada na temelju klimatskih scenarija za Švicarsku. Uz klimatske promjene, uzeli smo u obzir i rast stanovništva i sve veću upotrebu klima uređaja, "objašnjava Robin Mutschler, istraživač u Empinom laboratoriju za urbane energetske sustave.

Rezultati predviđaju značajan porast potražnje energije za hlađenje: U ekstremnom scenariju u kojem bi se cijela Švicarska oslanjala na klimatizaciju, hlađenje bi do sredine stoljeća zahtijevalo gotovo toliko energije koliko i grijanje. Izraženo u brojkama, ovo odgovara količini od 20 teravat sati (TWh) godišnje za grijanje i 17,5 TWh za hlađenje. Potrebna energija hlađenja izračunata je bez obzira na korištenu tehnologiju. Potrošnja energije u švicarskim zgradama danas čini oko 40 posto ukupne potražnje za energijom, a za sada najveći dio odlazi na grijanje.

Pretpostavlja se da samo mali broj švicarskih kućanstava trenutno posjeduje klima uređaj. Međutim, istraživači Empe procjenjuju da bi se broj kućanstava s rashladnim sustavima mogao povećati na preko 50 posto zbog povećanja dana rashlađivanja. U ekstremnijem scenariju, potražnja za električnom energijom za hlađenje mogla bi se popeti do čak deset posto današnje ukupne potražnje za energijom.

Na temelju ovih podataka, istraživačima je jasno da se takvi trendovi moraju uzeti u obzir prilikom gradnje novih zgrada. "Arhitektura zgrada više ne bi trebala biti usredotočena samo na optimizaciju gubitaka topline, već i na smanjenje dobitka topline ljeti. To bi se moglo postići, na primjer, mjerama urbanog planiranja za prilagodbu klimi na razini okruga, provedbom programa za smanjenje topline ili smanjenjem ostakljenja u zgradama", zaključio je Mutschler.

Izvor: Empa

Možda će vas zanimati