Pitali smo znanstvenike koja je jedna činjenica koju čovječanstvo treba znati

Jednom su pitali fizičara Richarda Feynmana: “Ako u nekakvoj kataklizmi dođe do uništenja svih znanstvenih spoznaja i samo se jedna rečenica prenese na sljedeći naraštaj, koja bi izjava sadržavala najviše informacija u najmanje riječi?”

Odgovorio je: “Vjerujem da je to atomska hipoteza po kojoj su sve stvari sačinjene od atoma - sitnih čestica koje se neprestano gibaju, privlačeći jedna drugu kada su na maloj udaljenosti, ali odbijajući kada su stisnute jedna uz drugu”.

Isto pitanje je postavljeno još 12 znanstvenika uz napomenu da njihov odgovor može sadržavati više rečenica.

1. Dr. Ceri Brenner, fizičarka koja radi s laserima visoke snage:

“Energija je uvijek konzervirana, nikad ne nastaje niti se može uništiti. Život i procesi koji nas okružuju u svijetu i svemiru su regulirani stalnim protokom energije koja se pretvara iz jednog oblika u drugu, nikad ne nestaje, ali se pojavljuje u drugačijem obliku.”

“Naše postojanje, disanje, hranjenje i razmnožavanje je ciklus prijenosa energije iz kemijske u toplinsku, u kemijsku, u masenu itd. Naš način doživljavanja svijeta kroz vid, zvuk, dodir i komunikaciju je pretvorba električne energije u toplinsku ili svjetlosnu. Unutar Sunca dolazi do pretvorbe masene energije u toplinu i energiju kretanja, što nas sve drži na životu.”

“Svi znanstveni eksperimenti počinju istim pitanjem: Što će se dogoditi ako dodamo malo energije ili promijenimo energetsku ravnotežu, gdje tada ta energija odlazi? Koje biološke, kemijske ili fizikalne procese izaziva takav prijenos energije?”

“Filozofski rečeno, to nam pruža vrlo lijep osjećaj kada razmišljamo na taj način o onima koji su preminuli. Njihova energija, sačuvana u njihovoj masi, nikada neće biti uništena; ostat će konzervirana i pretvorena u nešto drugo ili će jednostavno ostati konstantna.”

2. Dr. Buddhini Samarasinghe, molekularni biolog:

“Elegantna struktura dvostruke uzvojnice DNA molekule, koja se nalazi unutar gotovo svake žive stanice, najvažniji je dio znanstvenih spoznaja koje bi čovječanstvo trebalo znati. Napravljena od samo četiri slova, A, T, C i G, koja predstavljaju četiri različite kemikalije, čini kod života. Ta četiri slova i redoslijed u kojem su posložena, govore nam o našoj prošlosti, sadašnjosti i budućnosti.”

“DNA kod nam pomaže shvatiti odakle smo došli i tko su bili naši preci. Može nam pomoći da shvatimo bolesti koje nas tište i kako da se borimo protiv istih. Struktura DNA nam pomaže razumjeti život na našoj planeti, naučiti naše mjesto u prirodnom poretku i kako možemo najbolje sudjelovati u svijetu koji dijelimo s drugima.”

3. Dr. Lewis Dartnell, astrobiolog i autor knjige The Knowledge: How to Rebuild our World from Scratch:

“Iako je Feynmanova rečenica istinita i točna, nije baš korisna u neposrednom pragmatičnom smislu. Nedavno sam napisao knjigu koja je namijenjena kao vodič za ponovno uspostavljanje civilizacije nakon apokalipse, koja pruža uvid u ključne tehnologije i glavne znanstvena načela koja podupiru naše živote - pozadinske osnove koje svi uzimamo zdravo za gotovo - i koje su omogućile društvu da napreduje kroz stoljeća povijesti. Pokušavam dokazati kako je najveći povijesni izum znanstvena metoda sama po sebi - mašinerija stvaranja znanja koju koristimo više od 350 godina kako bismo shvatili kako svijet funkcionira.

Dakle ukoliko bismo mogli sačuvati samo jednu jedinu rečenicu, ja bih izabrao: “Prirodnim svijetom ne upravljaju hiroviti bogovi, nego je u suštini mehaničan i stoga ga mogu razumjeti i predvidjeti ljudi, korištenjem pažljivog promatranja, eksperimentiranja i mjerenja te najvažnije ispitivanjem vlastitih objašnjenja u pokušaju da ih opovrgnemo. Upravo taj ponavljajući proces usavršavanja razdvaja znanost od bilo kojeg drugog sustava za objašnjavanje načina na koji funkcionira svijet.”

“Postoje i drugi savjeti koji bi mogli direktno pomoći u preživljavanju. Dijareja ubija milijune ljudi svake godine, što se može spriječiti jednostavnim načinima. Metoda koju preporučuje Svjetska zdravstvena organizacija zemljama u razvoju za lagan tretman vode za piće, naziva se SODIS, tj. solarna dezinfekcija. Sve što trebate napraviti je naliti vodu za koju sumnjate da je zaražena u plastičnu bocu i ostaviti ju na suncu. Ultraljubičaste Sunčeve zrake prolaze izravno kroz nju i ubijanju sve mikrobe. Dan ili dva kasnije možete biti sigurni da vas voda koju pijete neće ubiti.”

4. Dr. Susannah Fleming, inženjerka:

“Ja bih razmišljala o znanju koje istog trenutka civilizacija može primijeniti, s malo ili ništa znanosti ili tehnologije, kako bi proizvela veliku korist. Zato bih izabrala prevenciju i kontrolu infekcija: “Bolest često uzrokuju mali oblici života nevidljivi ljudskom oku koji se mogu prenositi dahom, dodirom i tjelesnim tekućinama; prijenos može biti minimaliziran držanjem otpada daleko od izvora vode te održavanjem ljudi i površina, koje su bile u kontaktu s bolesnom osobom ili drugim bićem, čistima.”

“Nije idealno, ali barem bi pomoglo izbjegavanju teorije mijazmi koja je vjerojatno doprinijela lošem zdravlju ljudi tijekom mnogo stoljeća.”

5. Dr. Duncan Casey, kemičar/biofizičar/inženjer:

“Ja bih izabrao rečenicu: “Zavrti magnet unutar bakrene petlje; oblik energije koji time stvoriš može ti pružiti svjetlo, toplinu, hranu i čistu vodu.” Otkriće električne energije je bio ogroman korak u našem razvoju. Spomenimo samo nekoliko osnovnih primjena: mogućnost stalnog snabdijevanja energijom u korisnom obliku značila je da odjednom možemo održavati kontroliranu temperaturu u svojim domovima tijekom cijele godine, održavati hranu svježom dulje vrijeme, te komunicirati jedni s drugima na velikim udaljenostima. Ona pokreće naše farme, tvornice i vlakove, dominira među načinima kojima prenosimo informacije i u velikoj mjeri je zamijenila fizičke načine plaćanja.”

“No ipak, električna energija nam je dala i poticaj da u osnovi ne biramo prirodne materijale, ali nam je dala i oruđe kojim to možemo napraviti i analizirati dobivene rezultate. Ona je normalan dio današnjeg načina života što me još uvijek začuđuje jer smo počeli s njome eksperimentirati na koristan način tek prije 200 godina. Pogledajte kako smo daleko i kako smo brzo došli od tada. Ukoliko bih preživjeloj populaciji mogao dati jedno otkriće koje će korak po korak dovesti do promjena, to bi bilo kako proizvesti električnu energiju.”

6. Ying Lia Li, student na doktoratu iz optomehanike:

“Jednostavan čin sjedenja na plaži i promatranja plime i oseke oceana može biti dovoljan da dovede do matematičkog opisa gotovo svakog pokreta u našem okruženju: od orbita planeta u svemiru do vibracija pijeska među vašim nožnim prstima (a čak i milijarda i milijarda atoma unutar zrnca tog pijeska). Ovaj model se naziva model harmonijskog oscilatora, u kojem se gibanje određenog objekta odvija natrag i naprijed ili gore i dolje u šabloni koja je poznata kao sinusoidalni val.”

“Obično je to intuitivno i možemo vidjeti mnogo harmoničkog gibanja u stvarnom životu: klatno unutar djedovog sata, gibanje skakaonice ili udaljeni rezonantni zvukovi kada pojačate bas na radiju u automobilu. Međutim, mnogo složenih ponašanja se može opisati na sličan način, poput elektronskih sklopova, kretanja pojedinačnih atoma i molekula, pa čak i kvantne teorije polja. Zapravo, razumijevanje modela kvantnog harmonijskog oscilatora je bilo ključno kako bi znanstvenici mogli pronaći načine manipuliranja kretanja atoma, što je dopustilo da istraživački laboratoriji širom svijeta lako i kontinuirano stvaraju najhladnije atome u svemiru.”

7. Dr. Liam Gaffney, nuklearni fizičar:

“Budući da sam nuklearni fizičar, očekivano je da će moj odgovor biti sličan Feynmanovom. Atomska hipoteza je neophodna za naše postojanje, budući da smo potekli iz zvijezda i da smo svi napravljeni od istih tvari. Samo tri male čestice - proton, neutron i elektron - čine sve što vidimo oko sebe. To je temeljno znanje koje smo stekli tek u dvadesetom stoljeću.”

“Kada bih morao objasniti na manje jezgrovit način nego što je to u originalu, rekao bih da smo “Mi i sve što vidimo oko sebe napravljeni od iste tri nezamislivo sitne čestice, potekli od zvijezda koje su nasilno eksplodirale prije stotina milijuna godina.”

“S takvim znanjem i razumijevanjem da smo svi samo krajnje sretni grumeni iste materije, možemo se nadati relativno miroljubivom post - znanstvenom svijetu. No ipak, vjerojatnije je da će se borba čovječanstva za razumijevanjem vlastite svijesti i dalje odvijati krvavim bitkama. Bez znanstvenih spoznaja, možda ćemo se ipak vratiti na štapove i kamenje umjesto pištolja i bombi.

8. Alom Shaha, učitelj fizike:

“Zbilja bih volio moći odgovoriti na ovo pitanje prenošenjem određenih ideja “znanstvene metode” u nekoliko riječi. Kao profesor znanosti, učim svoje učenike o određenom skupu spoznaja i ideja - Newtonovoj mehanici, teoriji evolucije prirodnom selekcijom, atomskoj teoriji materije itd. - koje imaju ogromnu eksplanatornu i prediktivnu snagu.”

“Znanost nije lako objasniti ljudima; “znanstveni” modeli su često suprotni intuiciji i mogu biti daleko od “zdravorazumskih” objašnjenja o funkcioniranju svijeta. Meni je izvanredno što su ljudi pronašli načine oblikovanja prirode koji nam omogućavaju da radimo sve; od iskorjenjivanja smrtonosnih bolesti do slanja sonde na komet koji leti svemirom brzinom od nekoliko tisuća metara u sekundi. Dakle, dođe li do nekakve kataklizme koja bi uništila sva znanstvena saznanja, ne bi bilo važno sačuvati neke određene činjenice i teorije, nego uvjete za ono što čini “znanstvenu” teoriju; možda nešto poput:

“Znanstvena teorija mora istaknuti cjelokupno objašnjenje za nešto što promatramo u prirodi, pružiti snažne dokaze za to objašnjenje i osigurati sredstva kojima možemo predvidjeti aspekt svijeta koji ona objašnjava, koji tada možemo testirati opažanjem.”

9. Dr. Samuel Godfrey, biokemičar:

“Znamo toliko predivnih stvari zahvaljujući znanosti da jednostavno ne mogu izdvojiti jedan djelić informacija. Umjesto toga, pokušao bih prenijeti ideju znanstvene metode. Rekao bih budućim stvorenjima da “Ne postoji ništa važnije od toga da budete znatiželjan skeptik. Zahtijevajte dokaze za sve i očekujete od drugih da ih traže od vas. Recite svijetu što ste naučili, bez obzira koliko to bilo malo i ako se to nađe pod povećalom, znate da ste na pravom putu. Shvatite ovo i promijenit ćete svijet.”

“Ako to novo društvo napreduje i prihvati ovaj način razmišljanja (i ne bude zavedeno s puta bajkama i stvarima), tada će svejedno, za samo nekoliko stotina godina, znati sve što smo im mogli reći.”

10. Dr. Dean Burnett, psiholog:

“Ako želite ponovno izgraditi društvo, trebate ljude da vam pomognu. Dakle, umjesto temeljnih prirodnih znanosti i procesa koji bi vam pomogli ponovno sve izgraditi, rekao bih da je najvažnija stvar koju trebamo poznavati sami ljudi. U osnovi, ljudski mozak nije 100% racionalan, pa ako želite postići da velike skupine ljudi zajedno rade, trebate to znati i ne pretpostavljati pritom da će se svi uključiti zato što je to nešto logično što treba napraviti. Kognitivne predrasude, mentalitet skupine, socijalna hijerarhija, različite motivacije i iskustva, sve to znači da ljudi mogu imati vrlo različite zaključke o tome što je “ispravan” tijek djelovanja.

“Ne možete samo predstaviti tijek djelovanja koji ima najviše dokaza zbog kojih bi trebao biti podržan i očekivati da svi budu pokorni. Pogledajte pokret protiv cijepljenja, opovrgavanje klimatskih promjena, zagovornike inteligentnog dizajna i ostalo, kao moderne primjere toga. Zaključak je da ljudi nisu stvoreni da razmišljaju logično i racionalno i od životne važnosti je da se toga sjetimo kada pokušavamo prenijeti znanje i upute. Posjedovanje određenog korisnog znanja poput atomske teorije ili prirode gravitacije neće biti od velike koristi ako dovoljno ljudi ne želi u to vjerovati.”

11. Dr. Sujata Kundu, kemičar materijala:

“Kao kemičar materijala, sve na svijetu vidim kao raspored atoma. Ti atomi su kao Lego kocke našeg svemira, osim što u tome postoji i element igranja igre. Postoje pravila koja se ne mogu prekršiti. Poznavanje pravila igre i načina na koje Lego kockice ulaze u interakciju same sa sobom i s drugima, pomaže nam da u svemu nađemo smisao - zašto je čaša prozirna, zašto keramika puca, zašto je led manje gustoće od vode, itd.”

“Einstein je jednom rekao da je “mašta važnija od znanja” i ja se slažem. Znamo ono što znamo, ali nas mašta vodi na mjesta koja se nalaze izvan već utvrđenih spoznaja i do novih otkrića, teorija i objašnjenja.”

“Kada bi sve znanstvene spoznaje bile uništene, iduća generacija bića bi pronašla put. Uvijek uspije. Uvijek uspijemo. Evolucija, preživljavanje najsposobnijih, prilagodba na život, sve je to znanost, ali metodom pokušaja i pogreške. Eksperimentiranje. Maštanje. Možda sljedeći naraštaj bića ne treba informacije. Možda je sve što trebaju samo malo ohrabrenja.”

12. Dr. Greig Cowan, fizičar elementarnih čestica:

“Teško je pobijediti Feynmana! Međutim, nešto što mi odmah pada na pamet je mala jednadžba, koju bi svaki student fizike/matematike trebao znati, koja sažima puno dublje pojmove (aritmetiku, pi, kompleksne brojeve, logaritme, nulu, jedinicu). Ona se naziva Eulerov identitet, i ide ovako: eiπ+1=0.”

Činjenica da su mnoga znanstvena otkrića rezultat jednakih zaključaka dvaju ili više znanstvenika (koji nisu surađivali) u isto vrijeme, dokaz je nepogrešive intuicije i inteligencije čovječanstva. Svima je poznato da bi do velikih otkrića došlo i bez znanstvenika koji su danas za njih zaslužni, samo bi se to možda dogodilo stoljećima poslije. Kada bi zaista došlo do kataklizme koja bi uništila poznate znanstvene činjenice, pretpostavlja se da bi novo društvo kroz određeno vrijeme ponovno došlo do sličnih spoznaja.

Izvor: BuzzFeed