Kako glazba može utjecati na dječje emocionalno prepoznavanje
Nova studija koju je vodio dr. Paddy Ross s Odjela za psihologiju Sveučilišta Durham pokazala je da glazba može značajno utjecati na prepoznavanje emocija kod djece.
Ovo najnovije istraživanje dodatno razvija razumijevanje onoga što je poznato kao 'slušna dominacija djeteta', gdje djeca daju prednost onome što čuju, a ne onome što vide, kada određuju emocije situacije.
Ross i njegov tim pokazuju da se slušna dominacija u odnosu na emocionalno prepoznavanje kod male djece odnosi na glazbu, kao i na ljudske glasove (što je Ross otkrio u ranijoj studiji).
U istraživanju su sudjelovali volonteri u tri dobne kategorije: sedam godina i mlađi, osam do 11 godina i stariji od 18 godina.
Svakoj grupi pokazane su slike ljudi, sa zamagljenim licima, koje su prikazivale sretne ili strašljive emocije, dok su puštani kratki emocionalni glazbeni naleti veselja ili straha.
Djeca su bila znatno lošija u prepoznavanju emocija u tijelu kada su se puštali neskladni (emocionalno različiti) naleti glazbe.
Na primjer, tamo gdje su inače mogli prepoznati strašljivo tijelo više od 80 posto vremena, to je palo na ispod 60 posto kada su čuli - a rečeno im je da ignoriraju - vesele glazbene nalete dok su gledali u ljude.
Studija pokazuje da iako smo skloni znatno se fokusirati na ono što djeca vide ili gledaju, ono što čuju u nekoj situaciji moglo bi biti važnije u smislu njihovog emocionalnog razumijevanja i prepoznavanja.
Rezultati studije mogli bi pomoći roditeljima, skrbnicima, pa čak i medicinskim stručnjacima da koriste glazbu kao sredstvo za poticanje pozitivnog emocionalnog angažmana kod djece u nizu situacija.
Na primjer, puštanje pozitivne i optimistične glazbe moglo bi pomoći djeci da stvore pozitivnu emocionalnu povezanost s potencijalno stresnom situacijom kao što je odlazak zubaru ili čak svakodnevnim zadacima poput pisanja domaće zadaće.
Tim iz Durhama sada želi ispitati shvaćaju li djeca pogrešno emocije likova u pričama temeljem načina na koji im čitamo.
Također žele istražiti je li slušna dominacija izraženija kod djece sa socio-emocionalnim stanjima, kao što su stanja autističnog spektra.
Izvor: Medical Xpres