Najveća vjetroelektrana službeno je počela proizvoditi energiju
Struja je počela teći iz vjetroelektrane Hornsea 2, koja će kada bude dovršena postati najveća svjetska vjetroelektrana na moru. Smješten uz istočnu obalu UK-a, malo je vjerojatno da će dugo zadržati titulu. Ekspanzija vjetra na kopnu se smanjila, ali offshore je u velikoj mjeri u fazi eksponencijalnog rasta, a neki golemi projekti su u razvoju i razmatranju. Najveća kineska vjetroelektrana na moru dan kasnije počela je s radom.
Kada bude dovršen, Hornsea 2 će se sastojati od 165 Siemens Gamesa vjetroturbina, svaka s najvećim kapacitetom od 8 MW. Mnoge od tih turbina još se trebaju instalirati, ali trafostanica na moru i pripadajuća oprema za izravnavanje fluktuacija dovršeni su u listopadu, a malo prije Božića developer Ørsted je najavio da je struja počela teći iz prvih turbina.
Vrijeme je slučajno. Mogućnost da bi ograničenja u opskrbi plinom mogla, u kombinaciji s hladnom zimom, uzrokovati ozbiljne poremećaje u elektroenergetskim mrežama u Velikoj Britaniji i sjevernoj Europi, već mjesecima izaziva zabrinutost. Čak i djelić Hornseine eventualne proizvodnje pomoći će zaštiti od te opasnosti. Prvog jutra pridonijela je vjetroelektrani koja osigurava gotovo 50 posto britanske električne energije.
Sa 1320 MW (jednako 1,3 milijuna tipičnih kuća u Velikoj Britaniji) Hornsea 2 će preuzeti titulu najvećeg na svijetu od susjednog Hornsea 1, koji ima manje, ali brojnije turbine, s ukupnim kapacitetom od 1218 MW.
Razvoj se poklapa s najvećom kineskom vjetroelektranom na moru, Jiangsu Qidong, koja se punim kapacitetom priključuje na mrežu na Božić. S ukupno 802 MW, Jiangsu Qidong je iza bilo koje faze Hornsea, ali je dvostruko veći od sljedeće najveće postojeće morske vjetroelektrane izvan sjeverne Europe. Gdje se europske i sjevernoameričke vjetroelektrane obično standardiziraju korištenjem jedne veličine i jedne vrste turbine kako bi se uštedjeli troškovi, Jiangsu Qidong je otišao u suprotnom smjeru, koristeći sedam modela četiri proizvođača.
Ni Hornsea ni Jiangsu Qidong ni izdaleka ne mogu se uspoređivati s divovskim vjetroelektranama koje razvijaju Danska i Južna Koreja, te s špekulativnijim divom kod Islanda. Čak i prije nego što se to ostvari, Hornsea-ina treća faza – s 2.400 MW koja će uskoro početi graditi – ostavit će ih daleko iza sebe.
Čak i s radom na ovim vjetroelektranama, morski vjetar čini manje od 10 posto svjetske proizvodnje vjetra. Trenutno je i skuplji. Međutim, cijene padaju brže za offshore, jer turbine postaju sve veće i iskustvo raste, nego za razvoj vjetra na kopnu. Očekuje se da će sljedeći krug vjetroelektrana u Velikoj Britaniji, umjesto da zahtijevaju subvencije, vratiti novac javnosti. Štoviše, uz rijetke iznimke, vjetrovi su postojaniji na moru nego na moru, smanjujući isprekidanost koja je sada posljednji veliki nedostatak vjetra u usporedbi s fosilnim gorivima. Na nekim mjestima, morski vjetar također ima vrhunac u različito vrijeme od kopnenog, tako da se mješavina ta dva vjetra međusobno nadopunjuje.
Izvor: IFL Science