Prvi podaci s Alfa magnetskog spektrometra AMS
Pitanje tamne tvari je danas jedno od najvažnijih u astronomiji. Smatra se kako će razumijevanje tamne tvari dati odgovore o obliku, veličini i budućnosti svemira, a o njenoj važnosti govori i činjenica da normalna tvar –ona koja čini zvijezde i galaksije- čini samo 4.9% mase svemira.
Ovih dana,objavljeni su prvi podaci s Alfa magnetskog spektrometra (AMS), velikog fizičkog eksperimenta koji se vodi na Međunarodnoj svemirskoj postaji. Riječ je o dosad najpreciznijim mjerama odnosa pozitrona i elektrona u kozmičkim zrakama. U konačnici, ovi bi podaci mogli pružiti prvi uvid u tamnu tvar.
AMS eksperiment, razvijen pod vodstvom nobelovca, profesora Samuela Tinga i uz podršku američkog Odjela za energiju te 15 drugih internacionalnih partnera, je najprecizniji detektor kozmičkih zraka na svijetu. Konstruiran je na sveučilištima diljem svijeta i sastavljen pri Europskoj organizaciji za nuklearna istraživanja (CERN).
„Vrlo smo uzbuđeni zbog ovih prvih rezultatima s AMS-a“, rekao je James Siegrist, zamjenik direktora za znanost, za visoku energetsku fiziku pri Odjelu za energiju. „Radujemo se važnim rezultatima u budućnosti.“
„Ovi rezultati su prvi korak, početak serije vrlo preciznih eksperimentalnih rezultata s Alfa magnetskog spektrometra“, rekao je profesor Ting..
Znanstveni ciljevi AMS-a uključuju potragu za crnom tvari, antimaterijom i novim fizičkim fenomenima. Detektor omogućava precizno mjerenje kozmičkih zraka, njihovih odnosa i gama zračenja. Od vremena njihova nastanka 1994. godine, američka potpora AMS eksperimentu dolazi od Ureda za znanost pri Odjelu za energiju, koji osigurava 50 milijuna dolara tijekom trajanja programa.
Prvi rezultati AMS eksperimenta se temelje na 18 mjeseci dugoj operaciji, tijekom koje je AMS izmjerio 6 800 000 elektrona kozmičkih zračenja u rasponu energije od pola milijardi do bilijun elektronvolta i više od 400 000 pozitrona (pozitivnih elektrona), što je najveći broj energijskih antimaterijskih čestica izmjerenih direktno u Svemiru. Važnost ovog mjerenja je u tome što bi u konačnici mogao dokazati da izvjesna čestica tamne tvari postoji i da čestice i antičestice tamne tvari poništavaju jedne druge u svemiru.
Iako podaci još uvijek ne pružaju nepobitan dokaz, prve precizne (~1% pogreške) mjere spektra imaju zanimljivije značajke koje nisu prije viđene, a koje budući podaci mogu objasniti. S dodatnim podacima u nadolazećim godinama, AMS ima potencijal da razjasni tamnu tvar. AMS je instaliran na svemirsku postaju 19. svibnja 2011. nakon što je doveden u orbitu na zadnjem letu NASA-inog šatla Endeavour, pod vodstvom kapetana Marka Kellyja. Od njegove instalacije do danas izmjerio je više od 30 milijardi kozmičkih zraka. U suradnji s NASA-inim astronautima te Johnson Space Centrom i Marshall Space Flight Centrom , zadržao je besprijekornu izvedbu.
Stotine znanstvenika, inženjera, tehničara i studenata iz cijelog svijeta surađivali su 18 mjeseci na ovom projektu. Uključeni znanstvenici dolaze iz Europe (Finska, Francuska, Njemačka, Italija, Nizozemska, Portugal, Španjolska, Švicarska, Rumunjska, Rusija, Turska), Azije (Kina, Koreja, Tajvan) i Sjeverne Amerike (Meksiko i USA).