Od šećerne vate do stijene - istraživanje daje nove dokaze o počecima Sunčevog sustava
Prve stijene u našem Solarnom sustavu bile su više nalik na šećernu vatu no na tvrde stijene koje su nam danas poznate, tvrdi istraživanje objavljeno u časopisu Nature Geoscience.
Istraživanje koje su proveli istraživači iz Imperial Collegea u Londonu i ostalih međunarodnih institucija dalo je prve geološke dokaze koji podupiru prijašnje teorije, zasnovane na kompjuterskim modelima i laboratorijskim eksperimentima, o tome kako su nastale prve stijene. Istraživanje daje na težini ideji da je prvi čvrsti materijal u Sunčevom sustavu bio krhak i porozan – baš poput šećerne vate – i komprimiran je tijekom razdoblja ekstremnih turbulencija kako bi stvorio građevinske blokove koji su utrli put planetima poput Zemlje. Dr. Phil Bland, glavni autor istraživanja iz Odjela za zemaljske znanosti i inženjering na Imperial College u Londonu kaže:
"Naše istraživanje nas čini još uvjerenijima no prije da su prve zrnate stijene nastale u turbulentnoj maglici kroz koju su putovale milijardama godina prije, na isti način kako se mijenjaju kamenčići u rijeci kada su izloženi velikim turbulencijama u vodi. Naše istraživanje predlaže da su turbulencije uzrokovale da se te prvotne čestice skupe i očvrsnu tijekom vremena i stvore prve sitne stijene."
Istraživači su došli do zaključka nakon izvršenja iznimno detaljne analize fragmenta asteroida poznatog pod nazivom ugljikov zrnati meteorit, koji je potekao iz asteroidskog pojasa između Jupitera i Marsa. On je zapravo nastao u mladom Sunčevom sustavu kada su se mikroskopske čestice prašine sudarale međusobno i ostajale na okupu, sjedinjavajući se oko većih zrnatih čestica zvanih "chondrule" čija je veličina bila otprilike jedan milimetar.
Za analizu uzorka ugljikovog zrnatog meteorita tim je koristio tehniku elektronske difrakcije radarskog signala kod koje se ispaljuju elektroni u uzorak. Istraživači su proučavali rezultirajući uzorak interferencije pomoću mikroskopa kako bi proučili unutrašnjost strukture. Ova je tehnika omogućila znanstvenicima proučavanje orijentacije i položaja individualnih zrnatih čestica veličine mikrometra koje su se sjedinile oko chondrule. Otkrili su da su zrnca omotala chondruleu ujednačenim uzorkom, za koji su zaključili da je mogao nastati samo ako je sitna stijena bila izložena šokovima u Svemiru, vjerojatno tijekom perioda turbulencija.
Tim je također definirao novi način kvantificiranja iznosa kompresije koju je doživjela stijena i dokučivanja prvotne krhke strukture stijene. Dr. Bland dodaje: "Ono što je uzbudljivo kod ovog pristupa jest to što nam omogućuje – po prvi puta – kvantitativno rekonstruirati povijest nakupljanja i udaraca najprimitivnijih materijala u Sunčevom sustavu do najsitnijih detalja. Naše je istraživanje još jedan korak u procesu koji će nam pomoći pri otkrivanju kako su zapravo stjenoviti planeti i mjeseci koji čine dijelove našeg Sunčevog sustava zapravo nastali."
Izvor: Imperial College London