Ipak nismo sami - znanstvenici otkrili 'drugu' Zemlju
Različita su i oprečna mišljenja o životu u Svemiru, no svima je zasigurno intrigantna, a možda pomalo i zastrašujuća ideja da nismo jedina živa bića u bespućima galaksija i planeta.
Zahvaljujući konstantnom radu i istraživanjima znanstvenika, otkriven je novi planet jako sličan našem, koji bi nam mogao poslužiti i kao model pomoću kojeg bismo mogli vidjeti što će se dogoditi sa Zemljom u dalekoj budućnosti. Premda tragovi života još uvijek nisu zabilježeni, nova otkrića i razvoj tehnologije nadaju se vanzemaljskim pozdravima u doglednoj budućnosti.
Zapamtite ime Kepler 452b – u potrazi za životom u beskonačnom i fascinantnom Svemiru, otkriven je naseljiv planet među bezbrojnim 'mrtvim' i nenaseljivim planetima. Napokon imamo kandidata za „drugu“ Zemlju.
Po prvi put znanstvenici su otkrili stjenovit planet koji se okreće oko zvijezde nalik Suncu na gotovo istoj udaljenosti kao što se Zemlja okreće oko Sunca. Premda je i dosad bilo potencijalno naseljivih planeta, ovo je prvi planet koji bi se mogao smatrati drugom Zemljom.
Kepler 452b, otkriven NASA-inim Keplerovim teleskopom udaljen je 1,400 svjetlosnih godina od Zemlje. Okreće se oko zvijezde koje je 4% masivnija i 10% sjajnija od Sunca. Planet je 1.6 puta veći od Zemlje – što ga čini super-Zemljom – a znanstvenici su prilično sigurni da je stjenovit, zbog veličine i tipa zvijezde oko koje kruži.
Njegova orbita koja traje 384.84 zemljanih dana i koja je 5% udaljenija nego što je Zemlja od Sunca, smješta ga u naseljivu zonu, gdje nije ni prevruće ni prehladno da bi se stvarala voda: to je zapravo ista regija u kojoj Zemlja kruži oko Sunca. Ovo nije prvi planet veličine Zemlje pronađen u naseljivoj zoni; prošle godine, svijet je preplavilo otkriće Keplera 186f, planeta gotovo Zemljine veličine. Ali planet se okreće oko zvijezde crvenog patuljka, manje i hladnije od Sunca. Kepler 452b se srećom okreće oko, moglo bi se reći, Sunčevog klona.
„Zvijezde nalik Suncu su nam najdraže jer već znamo situaciju (Zemlju) u kojoj nam se Sunce isplatilo (po život)“, izjavio je Seth Shostak, direktor SETI-ja, Programa za potragu za ekstraterestrijalnim inteligentnim životom.
Shostak je otkrio da SETI proučava znakove života na potencijalno naseljivoj planeti, ali zasad bezuspješno. „Teleskopom Allen počeli smo proučavati očite signale artificijelnog podrijetla. Nismo još pregledali sve frekvencije, ali ako postoje vanzemaljci na Kepleru 452b, očito su jako sramežljivi.“
Iako znanstvenici još uvijek nisu odredili masu planeta, smatraju na osnovi modela da bi mogla biti pet puta veća od Zemlje. Stjenovit planet ove veličine i mase bi vjerojatno imao aktivne vulkane na površini.
No, treba napomenuti da je zvijezda oko koje se planet okreće 1.5 bilijuna godina starija od Sunca. U jednu ruku, ta povećana energija koju proizvodi zvijezda znači da bi oceani vrlo vjerojatno isparili, smanjujući šansu za naseljivost. S druge strane, planet nudi fascinantnu mogućnost da vidimo što bi se moglo dogoditi sa Zemljom u budućnosti.
„Ako je Kepler 452b zaista stjenovit planet, njegova lokacija u odnosu na zvijezdu mogla bi značiti da tek ulazi u fazu staklenika“, rekao je Doug Caldwell, znanstvenik s Instituta SETI. „Kepler 452b možda prolazi kroz fazu koju će Zemlja doživjeti za bilijun godina, budući da Sunce stari i svijetli sve jače.“
Kepler je samo jedan od 500 pronađenih planeta u podacima teleskopa Kepler u razdoblju od četiri godine. Od toga, dvanaest planeta ima promjer dva puta manji od Zemlje i okreću se oko svojih zvijezda u naseljivoj zoni, ali Kepler 452b prvi je proglašen planetom. „Zahvaljujući Kepleru 452b bolje razumijemo koliko zapravo potencijalno naseljivih planeta postoji“, kaže Joeph Twicken, također s Instituta SETI.
Kepler 452b je gotovo po svim karakteristikama brat blizanac Zemlji, osim po veličini – jer je 60% veći od Zemlje. Iako ga je NASA proglasila najboljim kandidatom za drugu Zemlju, potraga za planetima nalik Zemlji će se nastaviti.
Međutim, pronaći tragove života na takvim planetima je još teže. Premda će novi teleskopi poput svemirskog teleskopa James Webb (JWST) biti dizajnirani da proučavaju atmosfere planeta i traže znakove naseljivosti, moći će to obavljati samo u rangu od desetak svjetlosnih godina udaljenosti od Zemlje, rekao je Shostak. Kepler 452b, udaljen 1,400 svjetlosnih godina je ipak predaleko za proučavanje u ovom trenutku.
Ako je Svemir beskonačan – gdje su svi?
No jedna stvar je sigurna – šanse da smo jedini u Svemiru poprilično su male. Bilo da je to Kepler 452b ili Kepler 186f ili neki drugi još uvijek neotkriven planet, negdje mora postojati živi svijet koji čeka da ga otkrijemo.
"Kepler 452b je mali korak u odgovoru na pitanje jesmo li sami u Svemiru“, izjavio je John Grunsfeld iz NASA-e.
Izvor: IFLScience