Hubble uslikao stroboskopske bljeskove mlade zvijezde
NASA/ESA-in svemirski teleskop Hubble je snimio time-lapse film koji prikazuje misterioznu protozvijezdu koja se ponaša poput bljeskajuće svjetiljke. Svakih 25.34 dana, ovaj objekt, kojem je dana oznaka LRLL 54361, izbaci bljesak svjetla koji se širi kroz okolnu prašinu i plin. Ovo je tek treći put da je ovakav fenomen primijećen te je najmoćniji takav svjetionik do sada viđen. Također je prvi koji je povezan sa svjetlosnom jekom.
Uzrok vatrometa na Hubbleovoj slici je skriven iza gustog diska i omotnice od prašine. No astronomi misle da stroboskopski efekt postoji zbog periodičnih interakcija između dvije novoformirane zvijezde koje su međusobno gravitacijski vezane.
Te dvije zvijezde vuku materijal prema unutra iz okolnog diska plina i prašine. Astronomi predlažu teoriju da svjetlosni bljeskovi nastaju zbog iznenadnog ubacivanja ovog materijala u rastuće zvijezde dok se one približavaju jedna drugoj u svojim orbitama, oslobađajući eksploziju zračenja.
„Ova protozvijezda ima tako velike varijacije u sjajnosti s preciznim periodom da je to vrlo teško objasniti,“ kaže James Muzerolle iz Instituta Space Telescope Science u Baltimoreu koji je nedavno proučavao ovaj fascinantni objekt koristeći Hubble i NASA-in Spitzer Space Telescope. Spitzer je više puta obavljao promatranja tijekom sedam godina, prije nego što je Hubble usmjeren prema objektu kako bi napravio detaljna promatranja tijekom trajanja jednog pulsnog događaja.
Hubbleova opažanja otkrivaju spektakularno odmicanje svjetla od središta sustava, što je optička iluzija poznata pod nazivom svjetlosna jeka. Iako možda izgleda kao da erupcije plina izlaze iz protozvijezde, ovi impulsi su zapravo bljeskovi svjetla koji se šire kroz okolnu prašinu i plin te reflektiraju prema promatraču: nema bitnog fizičkog kretanja unutar oblaka tijekom tih vremenskih okvira.
Bljeskajući dvostruki zvjezdani sustavi poput ovoga su rijetki, jer bliske dvojne (binarne) zvijezde čine samo nekoliko postotaka zvjezdane populacije naše galaksije. Štoviše, pulsirajuće svjetlo je vjerojatno kratak fenomen u ranom životu zvijezde.
Zvijezde u dvojnom sustavu kruže oko zajedničkog težišta. Razlikujemo vizualne dvojne zvijezde, kod kojih možemo vidjeti da se radi o dvije odvojene zvijezde, i spektroskopski dvojni sustav, gdje su zvijezde toliko blizu da se čine kao jedna. Ako u spektroskopskom sustavu zvijezde prolaze jedna ispred druge pa im se sjaj mijenja, njih zovemo pomrčinske dvojne ili pomrčinske promjenljive zvijezde.
Zvijezde dvojnih sustava mogu biti i međudjelujuće. Tada se nalaze tako blizu jedna drugoj da između njih teče potok plina.
Inače, u sustavu može biti i više od dvije zvijezde. U takvim višestrukim sustavima zvijezde su obično raspoređene u parove, ili oko para kruži jedna zvijezda.
Izvor: Hubble, DK Space Encyclopedia (autori: Heather Couper i Nigel Henbest, preveo na hrvatski: Rudjer Jeny, izdavač hrvatskog izdanja: Znanje d.d., 2000.)