Dolenec: S nama završava era nepotizma, a krećemo prema zelenijoj i pravednijoj budućnosti Zagreba

U vremenu promjena ne možemo stajati sa strane i samo gledati. Od svih opcija za upravljanje glavnim gradom Hrvatske odlučili smo prostor dati opciji za koju vjerujemo da misle što govore. Iako i nije racionalno očekivati ostvarenje svega navedenoga niti u navedenom roku, kada bi se realizirao već samo dio programa, to bi bila značajna promjena za Zagreb. Koje su to promjene koje se planiraju pitali smo Danijelu Dolenec, Tomaševićevu kandidatkinju za zamjenicu gradonačelnika ispred Možemo!

Danijela Dolenec je među osnivačima Možemo! i Zagreb je naš! i koordinatorica procesa izrade programa sa stotinama ljudi, nagrađivana znanstvenica i izvanredna profesorica na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu na kojem vodi jedan od najvećih znanstvenih projekata. Iz tog razloga smo kao portal koji prenosi vijesti o znanosti odlučili čuti kako ova znanstvenica vidi budućnost Zagreba kada Možemo! osvoji mandat na izborima u nedjelju.

Podsjećamo, izbori za gradonačelnika i gradsku skupštinu su u nedjelju 16.5. na koje vas pozivamo da izađete bez obzira za koju opciju ćete glasati te vas podsjećamo da se pridržavate epidemioloških mjera (maska, distanca, vlastita kemijska). Dajte da to riješimo u prvom krugu.

Znano.st:. Koja su tri najveća ekološka problema u Zagrebu po vama?

Danijela Dolenec: Tri najveća ekološka problema u gradu Zagrebu su gospodarenje otpadom, prevelika betonizacija koju ne prati povećanje zelenih površina i, u širem smislu, nepripremljenost na klimatske promjene. Pođimo od otpada. Pije nekoliko godina Zagreb je zauzeo posljednje mjesto od 28 glavnih gradova Europske unije po odvajanju i recikliranju otpada. Dapače Zagreb kaska u hrvatskim razmjerima, koja je pak na začelju EU. Odlagalište otpada Prudinec-Jakuševec davno je trebalo zatvoreno jer predstavlja opasnost po okoliš i zdravlje obližnjih novozagrebačkih naselja. Međutim, prema djelovanju dosadašnje vlasti to se ne bi dogodilo prije 2029.

Nakon što preuzmemo upravljanje Gradom, uredit ćemo sustav prikupljanja privrednog i komunalnog otpada te uvesti naplatu usluge odvoza prema količini nerazvrstanog otpada. Izgradit ćemo novu i adaptirati postojeću infrastrukturu za sortiranje, reciklažu i kompostiranje te zaustaviti odlaganje miješanog komunalnog otpada na Jakuševec. Naš je cilj ubrzano smanjenje količine nerazvrstanog otpada i dostizanje visokog udjela reciklaže kako bi se uspostavila kružna ekonomija u kojoj je otpad vrijedna sirovina. Ljubljana je pokazala da takav zaokret u gospodarenju otpadom moguće napraviti u manje od deset godina.

Drugo, Zagreb ima svega 12.7 m2 javnih zelenih površina po stanovniku, što je znatno manje od optimalnih 20 m2. Prevelika betonizacija uslijed neplanskog razvoja gradskih naselja smanjuje retencijski kapacitet tla i stvara toplinske otoke, pa tijekom velikih oborina grad poplavljuje, a tijekom ljetnih toplinskih valova trpimo nepodnošljive vrućine. Zbog klimatskih promjena takve ekstremne vremenske pojave sve su učestalije, a Zagreb je nespreman nositi se s tim promjenama.

Istovremeno, kao dug mlađim generacijama, a i u skladu s politika EU, Zagreb u narednom desetljeću mora drastično smanjiti stakleničke emisije i ekološki otisak ne bi li dosegao ciljeve ugljične neutralnosti, nultog otpada i zaštite bioraznolikosti. 

Znano.st:. Glavni grad je izgubio već puno vremena u razvoju mnogih područja. Koje konkretno promjene možemo očekivati u Zagrebu već u prvoj godini mandata ako ga osvojite?

Danijela Dolenec: Nema područja u kojima Zagreb nije zapušten, razlika je u samo u stupnju devastacije. Kako bismo omogućili sveobuhvatni zaokret u razvoju grada, nulta točka našeg programa je promjena modela upravljanja. Prije svega, optimalizacija mreže gradskih ureda, kako bi gradska uprava postala fleksibilnija i učinkovitija. Poboljšat ćemo rad gradske uprave i javnih poduzeća, efikasnije organizirati njihov rad i povećati kvalitetu usluga. Također ćemo osigurati transparentnost u poslovanju gradskim financijama i u javnim nabavama gdje će se uštedjeti značajna sredstva. Odgovorno ćemo upravljati gradskom imovinom i staviti u funkciju sve gradske poslovne i stambene prostore, urediti prostore bivše industrije. S nama završava era nepotizma, a počinje vrijeme stručnosti i posvećenosti radnim zadacima. Vjerujemo da će većina zaposlenika rado dočekati takve promjene. S gradskom upravom koja je učinkovita i stručno vođena, s jasnim planovima i programima, Zagreb će okrenuti novu stranicu i u svim područjima doživjeti pozitivne promjene i procvat.

Znao.st: Planirate li građane više uključiti u odlučivanje na mikro razinama, ali i u konkretno djelovanje i doprinos gradu, odnosno planirate li razvoj civilnog društva metropole i kako?

Danijela Dolenec: Uključivanje građana je temelj našeg političkog programa. Golema većina članova naših platformi, aktivnih volontera pa i naših kandidata na izborima na razini vijeća mjesnih odbora i gradskih četvrti su aktivni građani koji ranije nisu sudjelovali u stranačkom djelovanju. Okupili smo ljude s iskustvom rada u udrugama koji su pokušavali s dosadašnjim vlastima provesti dobre ideje iz svojih područja u praksu, no nailazili su na otpor gradskih vlasti.

Možemo zapravo reći da je ideja partnerstva s građanima upisana u naš politički DNK. U tom je smislu i naš politički program jedinstven, u smislu i njegovog procesa nastanka, i njegovog sadržaja. Proces njegovog nastanka može se sažeti u nekoliko brojki: 33 radne grupe, 200 ljudi, 10 000 ispunjenih anketa; 18 tematskih poglavlja i program za svaki zagrebački kvart. Niti jedna druga politička opcija ne radi program na ovaj način jer u izradi našeg izbornog programa sudjelovali su ne samo stručnjaci i profesionalci već i Zagrepčani i Zagrepčanke po logici uloga kroz koje nas se politika tiče - kao radnike, roditelje, susjede, ili jednostavno aktivne građane. 

Naš program je poziv na mobilizaciju oko promjena koje su Zagrebu potrebne i predstavlja zalog da ćemo Zagrebom upravljati u partnerstvu s građanima. Na primjer, uvest ćemo javna savjetovanja s građanima na razne teme, da bismo na primjer izradili prostorne studije za zagrebačke četvrti. Provodit ćemo programe edukacije građana, na primjer oko razvrstavanja otpada, energetske učinkovitosti i digitalne pismenosti. 

Znano.st: Zašto se držati prahistorijskih ideja, zašto recimo tramvaj ne bi išao do Podsuseda isto? Imate li snage i volje napraviti neke zaista inovativne projekte koji bi osjetno ostavili traga na gradu, a ne samo ići po onome što bivši gradonačelnik NIJE napravio pa možemo mi?

Danijela Dolenec: Pored zaokreta prema zelenom i održivom gradu, niz je drugih strateških poteza kojima ćemo u narednom desetljeću napustiti zastarjele ideje. Prostorno-prometno planiranje Grada Zagreba temelji se na planovima starim preko 50 godina, koji velikim dijelom nisu realizirani i koji su zbog namjernog uništenja sustava i tradicije urbanističkog planiranja postali gotovo nemogući za realizaciju. Stoga nam je jedan od najvećih izraditi novi GUP Grada Zagreba koji će uvažiti dobre ideje iz prošlosti, ali i realnost zatečenog stanja koje je dosadašnja vlast ostavila iza sebe.

Svakako nećemo robovati naslijeđenim idejama koje su nastale u vremenu kada važnost zaštite okoliša i prilagodba klimatskim promjenama nije bila toliko izražena u planiranju prometa i prostora. U Zagrebu je javni prijevoz spor, nema dovoljno kapaciteta i linija, te su građani upućeni na osobne automobile. Zbog krivih prioriteta u planiranju broj osobnih vozila je od 1997. porastao za 65%, a udio putovanja osobnim vozilom na 46%. Takav trend je financijski, prostorno i funkcionalno neodrživ - građani su frustrirani gužvama, parkiranjem po nogostupima i zelenim površinama te lošim javnim prijevozom. Stoga trebamo napustiti “prahistorijsku” ideju da se problem disfunkcionalnog prometa može riješiti bez značajnog poboljšanja javnog prijevoza.

U tu svrhu mi planiramo proširiti tramvajsku mrežu, u suradnji s HŽ-om integrirati gradski javni prijevoz i željeznicu izgradnjom novih stanica i Park&Ride sustava i modernizirati vozni park. Jedan od projekata na koji ćemo staviti naglasak je i izgradnja cjelovite i guste mreže biciklističkih magistrala u svim nizinskim dijelovima Zagreba kako bi se smanjile tradicionalne prometne gužve na cestama i u javnom prijevozu, a građani će dobiti mogućnost kretanja na brz, siguran i zdrav način.

Drugi primjer razlaza s “prethistorijskim idejama” jest da se pravo na stanovanje jedino ostvaruje kroz kupnju vlastitog stana. Takva politika dugoročno rezultira skupljim stanovanjem i većom stambenom nesigurnošću. Trenutna državna politika prava na stanovanje poticanjem stambenih kredita zapravo direktno podiže cijene stanova i samo generira dobitak bankama.

S druge strane, dosad je bilo gotovo nemoguće graditi priuštive stanove po načelima neprofitne stambene izgradnje udruživanjem u stambene zadruge. U Zagrebu je udio javnog stanovanja svega 3%, dok je u Beču čak 60%. Stoga će ubuduće u Zagrebu biti više javnih stanova za dugoročni najam, stvorit ćemo uvjete za osnivanje stambenih zadruga te regulirati odnose najmoprimca i najmodavca. Tako će adekvatno stanovanje postati dostupnije mlađim generacijama.

Znano.st: Kakav je po vama položaj znanosti u Zagrebu, bilo kroz institucije ili primjenu?

Danijela Dolenec: Grad Zagreb je obrazovno i znanstveno središte Hrvatske. Međutim, dosadašnje gradske vlasti nisu smatrale potrebnim razvijati gradske politike i mjere za jačanje uloge Zagreba kao sveučilišnog centra te poticati ulaganja u istraživanja i inovacije. Grad je zanemarivao važnost suradnje s akademskom zajednicom i nije prepoznao važnu ulogu znanosti i istraživanja za razvoj inovativnih i zelenih rješenja u urbanim sredinama.

Mi ćemo uspostaviti gradsku strategiju, programe i mjere potpore istraživačkim, inovacijskim i tehnološkim procesima koji mogu doprinijeti transformaciji Zagreba u moderan i zeleni grad. Gradski program za razvoj poticat će razvoj društvenih inovacija u sinergiji s javnim, akademskim, civilnim i privatnim partnerima, a u cilju pronalaženja rješenja za društvene, socijalne i kulturne potrebe lokalne zajednice. Grad će, također, kontinuirano surađivati sa znanstvenom zajednicom i gospodarstvom na istraživanju i razvoju tehnoloških rješenja za bolje funkcioniranje grada i jačanje R&D aktivnosti koje imaju gospodarski potencijal.

Znanost: Stoji li iza svakog uspješnog muškarca – žena?

Danijela Dolenec: Uvriježene ideje o rodnim ulogama prema kojim muškarci zarađuju, a žene preuzimaju skrb za obitelj održavaju postojeći patrijarhalni poredak, a naš je politički cilj mijenjati te uloge i njihove kulturne kodove. Emancipacija podrazumijeva smanjivanje važnosti roda kao principa društvene organizacije, a važan korak u tom smjeru je razvoj radnih, socijalnih i drugih politika na način da ne 'pomažemo ženama' nego da usmjeravamo promjene ponašanja kod muškaraca u smjeru preuzimanja poslova skrbi. Ključne politike za te promjene doduše potrebno je provesti na državnoj razini, kroz prije svega politike za tržište rada, koje ciljaju životne obrasce žena učiniti normom, u smislu uključivanja očekivanih prekida u radnoj karijeri i periode kraćeg radnog vremena kako bi se moglo skrbiti za najmlađe, starije i bolesne.

Na kraju, važno mi je istaknuti kako mi principe rodne ravnopravnosti provodimo i u našem političkom organiziranju. Sve izborne kampanje do sada proveli smo s rodno paritetnim izbornim listama, odnosno jednakom zastupljenošću kandidatkinja i kandidata na našim listama, i aktivno radimo na osnaživanju žena u preuzimanju vodećih političkih uloga. Kao dugogodišnjoj aktivistkinji jako mi je dobro poznata mjera do koje je upravo ženski rad ugrađen u organiziranje i umrežavanje u mnogim građanskim, civilnim i političkim inicijativama i organizacijama, i stoga mi je u osobnom političkom angažmanu izuzetno važno vlastitim primjerom poticati i osnaživati druge žene da 'izađu iz sjene' i preuzimaju vidljive uloge u političkom djelovanju.