Identificirane nove implikacije dugogodišnjih usjeva za bio gorivo
Istraživanja su pokazala da konverzija iz godišnjih do višegodišnjih usjeva za biogorivo ima šire implikacije, a ne samo utjecaj na ugljen. Tim istraživača iz Arizona State Universityja, Sveučilišta Stanford i Carnegie Institution for Science je utvrdio kako bi pretvaranje velikih dijelova zemlje za usjev za bioenergiju moglo imati širok spektar djelovanja na regionalnu klimu.
U nastojanju da si pomogne u odvikavanju od fosilnih goriva, SAD ima nalog za značajno povećanje u obnovljivim gorivima - više od jedne trećine žetve domaćeg kukuruza će se koristiti za pretvaranje u etanol do 2018. No, zabrinutost o učincima kukuruznog etanola na cijene hrane i krčenje šuma dovelo je do istraživanja koje upućuje na to da etanol mogao biti izvedeni iz dugogodišnjih nasada, poput velikih trava Miscanthus i trave. Gotovo cijelo istraživanje se usredotočilo na utjecaj etanola na emisije ugljičnoga dioksida, koji je naveden kao uzrok globalnoga zatopljenja.
"Gotovo sav obavljen posao do sada je usmjeren na efekte staklenika", rekao je Matei Georgescu, modelar klime koji radi na u Centaru za zaštitu okoliša Fluid Dynamics. "Pokušali smo proširiti naše perspektive kako bismo mogli gledati potpuniju sliku. Ono što smo pokazali je da nije sve u stakleničkim plinovima te da modificiranje krajolik može biti jednako važno." Georgescu i njegovi kolege su izvijestili o svojim nalazima u veljači 2011. u online izdanju časopisa Proceedings of the Nacional Academy of Sciences. Koautori su David Lobell sa Sveučilišta Stanford i Christopher Field s Instituta Carnegie, Stanford, Kalifornija.
U svojoj studiji, istraživači su simulirali cijele vegetacije s vrhunskim regionalnim klimatskim modelom. Proveli su dva seta eksperimenata - jedan s godišnjim usjevom koji predstavlja urod cijelog središnjeg SAD-a i jedan s proširenom sezonom vegetacije koji je predstavljao višegodišnje trave. U modelu, višegodišnje trave su crpile više vode iz tla u atmosferu, što je dovelo do velikih lokalnih hlađenja.
"Pokazali smo da podizanje dugogodišnjih usjeva za bioenergiju mogu smanjiti temperature površine u prosjeku jedan stupanj Celzija na lokalnoj razini tijekom cijele sezone rasta. To je prilično veliki utjecaj, dovoljan da dominira učinkom ugljika na regionalnu klimu." rekao je Lobell. Primarni fizički proces pri radu temeljio se na većim evapotranspiracijama (kombinacija isparene vode s površine tla i biljnog sklopa te vode iz unutrašnjosti tla) za dugogodišnje nasade trava u odnosu na godišnji usjev.
"Potrebno je više istraživanja da bi se razumio dugoročni utjecaj na regionalnu ravnotežu vode." rekao je Georgescu i dodao "Ova se studija usmjerila na temperaturu, ali općenito gledano govori da jednostavne procjene utjecaja na ugljik i stakleničke plinove predviđaju važne značajke koje ne možemo ignorirati želimo li krenuti putem bioenergije koji je održiv na duge staze."
Izvor: Arizona State University