Potraga za Božjom česticom uskoro završena - CERN se priprema za objavu rezultata
Potraga za takozvanom Božjom česticom bliži se kraju, a fizičari iz CERN-a će javno obznaniti najnovije rezultate istraživanja vršenog pomoću velikog hadronskog sudarača čestica. To je zapravo ogromni znanstveni instrument, podzemno postrojenje smješteno ispod francuskog sela Crozeta - veliki atomski akcelerator čestica izgrađen u svrhu odgovora na temeljno pitanje fizike koje se proteže od samih početaka znanosti, što znači da mu je cilj dosegnuti samu misteriju i postanak cjelokupnog materijalnog univerzuma.
U CERN-ovom laboratoriju u blizini Ženeve u Švicarskoj će se održati vrlo važan i dugo očekivan sastanak, naime znanstvenici iz dva vodeća istraživačka tima će objaviti rezultate istraživanja koja bi trebala opisati Božji česticu - Higgsov bozon; hipotetski postavljenu polaznu elementarnu česticu pomoću koje bi se trebala prije svega objasniti masa drugih čestica; a pretpostavljeno je da se njezin nastanak treba simulirati u hadronskom sudaraču putem sudara protona.
Istraživači timova ATLAS i CMS redovito seminarima predstavljaju nova saznanja, a osobito se iščekuje 13. prosinac kao ključni datum kada će biti izložene najvažnije činjenice utvrđene tijekom cjelokupnog istraživanja koje traje od rujna 2008.
Iako znanstvenici još uvijek nisu voljni potvrditi postoji li uistinu Božja čestica, podaci koje namjeravaju iznijeti su toliko brojni i sadrže pregršt argumenata koji s jedne strane demantiraju Higginsov bozon, a s druge strane potvrđuju njegovo postojanje, što posebice naglašava kompleksnost i slojevitost problema koji proizlazi iz takve pretpostavke.
Očekivanje 13. prosinca je popraćeno osobitim uzbuđenjem i zato što će ATLAS i CMS, inače oba timovi znanstvenika iz Ujedinjenog Kraljevstva, tek samog dana sastanka ekskluzivno otkriti svoja saznanja po prvi put kako bi se izbjegla naknadno osmišljena objašnjenja s međusobnim kontraargumentima. To podrazumijeva činjenicu da čak niti sami znanstvenici uključeni u projekt od samih početaka neće biti upoznati sa mnogim važnim detaljima, a posebice onima koji govore jesu li i na koji način njihove konstatacije integrirane u rezultate istraživanja druge grupe.
Pronalazak i utvrđivanje standardnih svojstava Higgsovog bozona bi bio od ključne važnosti za suvremenu znanost jer bi se time objasnio način udruživanja atoma, no s druge strane eventualni pronalazak čestica koje bi odgovarale Higgsovu bozonu, a koje bi imale različitu masu, ili pak potpuno negiranje postojanja samog bozona bi doveli u pitanje mnoge standardizirane postavke u suvremenoj fizici.
Profesor sa Oxfordskog sveučilišta, Dr. Alan Barr, koji je ujedno i glavni koordinator za suradnju u timu ATLAS, nalaže da će spomenuti seminar prije svega razjasniti preklapanja u istraživanjima i tako prikazati prijelazne modele za kasnije postavke, a manje je vjerojatno da će biti razrađeni potpuni i uvjerljivi dokazi i zaključci. No kako dodaje, moglo bi biti iznenađenja.
Velika količina podataka kojom znanstvenici zasada raspolažu daje naslutiti na malu vjerojatnost iznošenja gotovih argumenata, ali ako se podaci dvaju timova budu međusobno podudarali i nadopunjavali to će činiti najznačajniji pokazatelj postojanja ili nepostojanja takozvane Božje čestice.
Dr. Barr kaže: ''Predviđeno je da će ovaj seminar pobuditi posebno zanimanje cijele znanstvene zajednice s obzirom na to da je ove godine prikupljeno gotovo pet put više podataka no što je očekivano. To je sasvim dovoljno za prezentaciju osnovnih naputaka o tematici – postoji li Higgsov bozon ili ne, ili je to tek postavka za nešto sasvim novo, pa možda čak i zanimljivije i neizvjesnije?
Kako bi fizičari prihvatili neku postavku kao krajnji rezultat, stopa odstupanja od postavljenog modela koji bi bio proglašen otkrićem smije biti tek jedan naprema milion. S obzirom da je potreban čak takav stupanj istinitosti da bi se ustanovilo postojanje Božje čestice, vjerojatno je da možemo očekivati da ova godina neće biti zaključno poglavlje najvažnijeg projekta u fizici danas, ali i u suvremenoj znanosti općenito.
Izvor: Telegraph