Hrvatska i znanost

Jeste li u proteklih godinu dana pročitali knjigu?

A.I.

Organizatori Noći knjige su desetu godinu zaredom naručili istraživanje tržišta knjiga u Republici Hrvatskoj kao rekapitulaciju stanja u društvu kada su u pitanju knjiga i čitanje. To je ujedno jedino relevantno istraživanje koje govori o čitanosti i kupovini knjiga među hrvatskim stanovništvom.

Istraživanje je provedeno osobnim anketiranjem u kućanstvima 1000 ispitanika reprezentativnih po dobi, spolu i regiji za populaciju Republike Hrvatske. Međutim, s obzirom na to da se u posljednjoj godini dana internet koristio više nego ikada prije, proveli su istraživanje i na 800 ispitanika putem interneta. Oba istraživanja provela je agencija Kvaka – Ured za kreativnu analizu.

Glavni cilj je bio vidjeti u kojoj mjeri oni čitaju i kupuju knjige, ali i jesu li se navike u vezi s čitanjem i kupovinom knjiga promijenile u posljednjih godinu dana.  Usporedbom rezultata dobivenih prethodnih godina, uočavamo da se čitanost nije značajnije promijenila od 2019. godine i uvijek je oko 45%.

Kao i prethodnih godina, vjerojatnost da je osoba s kojom razgovarate pročitala barem jednu knjigu u posljednjih godinu dana, povećava se ako razgovarate sa ženskom osobom (52%), visokoobrazovanom osobom (73%), osobom čiji su prihodi kućanstva iznad 13.000 kuna (59%) ili osobom koja živi na području Istre i Kvarnera (57%).

U protekloj godini manje smo se posjećivali i družili. Veliki dio svojih aktivnosti prebacili smo u virtualnu sferu: slušali smo online koncerte, posjećivali online izložbe, pohađali školu na daljinu, ali i radili od kuće. Stoga su odlučili provjeriti što populacija anketirana putem interneta može reći o knjigama i čitanju. Pokazalo se da među njima ipak ima nešto više čitatelja knjiga: njih 82%.

Slično kao i kod terenskog istraživanja, i u ovoj populaciji vjerojatnost da razgovarate s osobom koja je pročitala barem jednu knjigu tijekom godine dana povećava se ako razgovarate sa ženom, visokoobrazovanom osobom ili osobom koja živi u kućanstvu s višim prihodima.

Iako se postotci o broju čitatelja značajno razlikuju s obzirom na to promatramo li samo online populaciju ili uzimamo u obzir i one koji nisu aktivni na internetu, navike čitatelja su slične.
Najveći postotak je pročitao 1-3 knjige tijekom godine dana, što je 23% ukupne online populacije i 20% ukupne populacije RH.

Najveći je broj onih na čije čitalačke navike pandemija nije utjecala. Većina ih je nastavila čitati u istoj mjeri kao prije (48%), dok drugi ni u vrijeme pandemije nisu počeli čitati knjige (15%). Ipak, 21% pripadnika tzv. online populacije čitalo je više za vrijeme pandemije nego prije nje.
Od osoba koje su za vrijeme pandemije čitale više, svaka treća osoba (39%) čitala je više samo za vrijeme najstrožeg zatvaranja. Osobe koje su navele da su tijekom pandemije čitale češće i više, pitali su koji su tip literature konzumirali.

Na prvom mjestu (30%) navode se kriminalistički romani. Slijede ih SF/ fantasy i ljubavni romani. Osim beletristike, bili su više zainteresirani za praktične knjige ili knjige za slobodno vrijeme i knjige o osobnom razvoju ili duhovne knjige. Pandemija je imala najmanji utjecaj na povećanu čitanost dramskih tekstova i poezije.

Noć knjige je manifestacija pokrenuta 2012. godine, kako bi se, bez zatvaranja očiju pred često nelijepom svakodnevicom, barem na jedan dan govorilo o čaroliji stvaranja i radosti čitanja knjiga. Cilj projekta je kroz jedinstvenu manifestaciju potaknuti kulturu čitanja i uvažavanja knjige kao civilizacijskog i kulturnog dosega te dati poticaj razgovoru o statusu i važnosti knjige u suvremenom društvu. Povod za to pružaju nam Svjetski dan knjige i autorskih prava (23. travnja) i Dan hrvatske knjige (22. travnja).

Izvor: Noć Knjige

Možda će vas zanimati