Hrvat pomoću odskočnih seizmičkih valova otkrio novi sloj u Zemljinoj jezgri
Podaci prikupljeni iz seizmičkih valova uzrokovanih potresima bacali su novo svjetlo na najdublje dijelove zemaljske unutarnje jezgre, prema seizmolozima s Australskog nacionalnog sveučilišta (ANU).
Mjerenjem različitih brzina kojima valovi prodiru i prolaze kroz zemaljsku unutarnju jezgru, znanstvenici vjeruju da su dokumentirali dokaze o posebnom sloju unutar Zemlje poznatom kao unutarnja unutarnja jezgra - čvrsta 'metalna kugla' koja sjedi u sredini unutarnje jezgre.
Ne tako davno se mislilo da se zemaljska struktura sastojala od četiri različita sloja: kore, plašta, vanjske jezgre i unutarnje jezgre. Rezultati, objavljeni u Nature Communications, potvrđuju da postoji peti sloj.
"Postojanje unutarnje metalne kugle unutar unutarnje jezgre, unutarnja jezgra unutarnje jezgre, pretpostavljeno je prije oko 20 godina. Sada pružamo još jednu liniju dokaza kako bismo dokazali hipotezu", rekao je dr. Thanh-Son Phạm.
Profesor Hrvoje Tkalčić, također iz ANU, rekao je da nam proučavanje duboke unutrašnjosti Zemljine unutarnje jezgre može reći više o prošlosti i evoluciji našeg planeta.
"Ova unutarnja jezgra je poput vremenske kapsule evolucijske povijesti Zemlje - to je fosilizirani zapis koji služi kao ulaz u događaje prošlosti našeg planeta. Događaji koji su se dogodili na Zemlji stotinama milijuna do milijardi godina", rekao je.
Znanstvenici su analizirali seizmičke valove koji putuju izravno kroz Zemljino središte i 'pljuju' na suprotnoj strani svijeta do mjesta gdje je pokrenut potres, poznat i kao antipod. Tada valovi putuju natrag u izvor potresa.
Znanstvenici ANU opisuju ovaj postupak sličan ping pong kuglici koja odskače naprijed -nazad.
"Razvijajući tehniku za povećanje signala koje su zabilježile gusto postavljene seizmografske mreže, prvi put smo primijetili seizmičke valove koji se odbijaju i do pet puta duž promjera Zemlje. Prethodne studije dokumentirale su samo jedan antipodalni odskok", Rekao je dr. Phạm.
"Rezultati su uzbudljivi jer pružaju novi način ispitivanja zemaljske unutarnje jezgre i njezinu središnju regiju."
Jedan od potresa koji su znanstvenici proučavali nastao je na Aljasci. Seizmički valovi pokrenuti ovim potresom 'odskočili su' negdje u Južnom Atlantskom oceanu, prije nego što su se vratili na Aljasku.
Znanstvenici su proučavali anizotropiju legure željezo-nikal od koje se sastoji unutarnja jezgra Zemlje. Anizotropija se koristi kako bi se opisao način na koji seizmički valovi ubrzavaju ili usporavaju kroz materijal unutarnje jezgre Zemlje, ovisno o smjeru u kojem putuju. To bi moglo biti uzrokovano različitim rasporedom atoma željeza pri visokim temperaturama i pritiscima ili preferiranom poravnanjem rastućih kristala.
Otkrili su da su odbijajući seizmički valovi više puta prošli u blizini Zemljinog središta, i to iz različitih uglova. Analizirajući varijaciju vremena putovanja seizmičkih valova za različite potrese, znanstvenici zaključuju postojanje kristalizirane strukture unutar unutarnje regije unutarnje jezgre, koja se vjerojatno razlikuje od vanjskog sloja.
Kažu da bi to moglo objasniti zašto se valovi ubrzavaju ili usporavaju, ovisno o njihovom kutu ulaska dok prodiru u unutarnju unutarnju jezgru.
Prema timu ANU-a, rezultati upućuju na to da se u nekom trenutku tijekom evolucijske vremenske linije Zemlje možda dogodio veliki globalni događaj koji je doveo do "značajne" promjene u kristalnoj strukturi ili teksturi unutarnje jezgre Zemlje.
"Još uvijek postoji mnogo neodgovorenih pitanja o unutarnjoj jezgri Zemlje, koja bi mogla zadržati tajne o misteriju formiranja našeg planeta", rekao je profesor Tkalčić.
Znanstvenici su analizirali podatke iz oko 200 potresa magnitude 6 i više, iz posljednjeg desetljeća.
Izvor: The Australian National University