Zašto majmuni ne mogu pričati?
Jeste li gledali neki od filmova Planet majmuna? Zamislite kako bi bilo da nam se majmuni zaista mogu obraćati i ako vas zanima zašto je to nemoguće – je li u pitanju njihova anatomija ili kognitivne sposobnosti – onda je ovo tekst za vas.
Glasovni trakt ili mozak?
Pitanje koje su mnogi postavili (barem u filmovima): Što bi se dogodilo ako bi čimpanze mogle reći „Ne“?
Ranija istraživanja upućuju na to da oni ne mogu govoriti zbog ograničenja anatomije glasovnog trakta . Ipak, novo istraživanje upućuje na to da bi uzrok mogao biti u njihovom mozgu, a ne ustima, jer su pokusi na majmunima vrste makaki otkrili da imaju glasovne sposobnosti, ali nemaju kognitivne na osnovu kojih bi znali kako pričati.
Međunarodni tim znanstvenika je istraživao glasovne sposobnosti makaki majmuna rendgenskim snimkama koje su snimale pokrete i promjene njihovih usana, jezika i grkljana kad su proizvodili zvukove. Ovo je znatna promjena u odnosu na prethodne pokuse o glasovnim mogućnostima primata, a koji su koristili mrtve životinje kako bi proučavali njihovu glasovnu anatomiju.
Simulacija glasova
Podaci koji su prikupljeni u videima su zatim pohranjeni u računalni model koji je simulirao glasovne mogućnosti makaki majmuna i niz koji se zasniva na njihovim fizičkim svojstvima. Otkrili su da primati imaju anatomiju na osnovu koje bi proizvodili zvukove koje ljudi koriste u govoru, kao što su samoglasnici, i da bi čak mogli govoriti cijele rečenice. Nastali zvukovi su „očito razumljivi“ čak i ako ljudskom uhu zvuče malo jezivo.
AKO VAS JE ZANIMAO OVAJ TEKST: Podržite portal donacijom za kavu :)
Možete poslušati kako bi makaki majmun zvučao kada bi na engleskom jeziku zaprosio nekoga. To znači da ono što nedostaje nisu glasovni organi, nego kognitivna sposobnost.
Zbog toga što su istraživači svoj rad zasnovali na vokalnoj anatomiji makaki majmuna, oni misle da bi se to moglo odnositi na mnoge druge vrste majmuna. Makaki majmuni se svrstavaju u grupu koja se naziva „majmuni Starog svijeta“, a koja uključuje pavijane i langure, ali koja je uzrokovala nastanak čovjekolikih majmuna. To nas upućuje na to da bismo glasovnu anatomiju mogli dijeliti s našim najbližim živućim rođacima.
Poticaj daljim istraživanjima
„Sada nitko ne može reći da glasovna anatomija majmune sprječava u govoru – to ima neke veze s mozgom“, rekao je Asif Ghazanfar sa Sveučilišta Princeton u svojoj izjavi. „Čak i da se ovo otkriće odnosi samo na makaki majmune, ipak bi potkopalo ideju da anatomija ograničava govor u bića koja nisu ljudi. Sada se javlja zanimljivo pitanje: Što to ljudski mozak ima da ga čini posebnim?“
Njihovi pronalasci znače da će se fokus sada možda premjestiti kako bismo proučavali neuralne mreže koje stoje iza ljudskog govora i saznali gdje ima toliko razlike između nas i naših najbližih rođaka, a koje nam omogućavaju da proizvodimo toliki niz zvukova i glasova, premda imamo toliko sličnu anatomiju.
„To će nas prisiliti da pažljivije razmislimo o tome kako se govor razvio, kako je naš mozak jedinstven čovjeku i kako možemo iskoristiti te modele životinja kako bismo u budućnosti razumjeli što se promijeni kada ne možemo govoriti.“
Izvor: IFLScience