Biljke i životinje

Nova bi studija mogla promijeniti način na koji razumijemo inteligenciju

L.B.

Do sad je bilo uvriježeno mišljenje da je veličina jedan od odlučujućih faktora inteligencije. Logika je bila da veća tijela dopuštaju razvoj većih mozgova, a veći mozgovi mogu omogućiti razvoj boljih vještina rješavanja problema.

No, neuroni ipak ne rade besplatno, što je vjerojatno ograničavalo živčane sustave u evoluciji njihove veličine i kompleksnosti. Samo zato što lubanja raste ne znači da će je priroda automatski ispuniti sivom tvari.

Ustvari, znanstvenici znaju vrlo malo o evolucijskim silama koje su odgovorne za razlikovanje veličine mozga diljem životinjskog carstva. Stoga je međunarodni tim znanstvenika pokrenuo veliku analizu najveće postojeće fosilne baze podataka, unutar koje mjere lubanje više od 1 400 živućih i izumrlih vrsta.

Uspoređivanjem informacija o veličini tijela i endokrinoloških podataka, ovaj će tim tragati konzistentne uzorke i sekvence rasta i razvoja koje su životinje smjestile na različite razine IQ ljestvice.

„Isprva smo mislili da nije važno uzeti u obzir evolucijske podatke o veličini tijela. Mnogi sisavci s velikim mozgovima, poput slonova, dupina i velikih majmuna imaju visok stupanj sukladnosti veličine mozga i tijela. No, to ipak nije uvijek slučaj“, objasnio je biolog Jeroen Smaers sa Sveučilišta Stony Brook.

Jedna od životinja koja prkosi ovom trendu je Kalifornijski morski lav. Ove velike životinje mogu doseći više od dva metra u dužinu, a teže oko 100 kilograma. Pa ipak, iako su veličine odraslog čovjeka, mozak im doseže veličinu koja odgovara polovici čimpanzinog mozga. Ovo ih nipošto ne čini glupima, već naprotiv. Morski su lavovi odlični učenici i vrlo se lako mogu prilagoditi kognitivnoj interakciji s ljudima.

S druge strane, polarni medvjedi imaju relativno proporcionalan omjer tjelesne mase i veličine mozga, koji raste na veličinu dva puta veću od onog u morskih lavova. Iako ih nitko još nije izazvao na partiju šaha, znanstvenici su sa sigurne udaljenosti mogli zaključiti kako polarni medvjedi ipak nisu ni upola pametni kao morski lavovi.

Mozak morskih lavova ima 3.6 puta više volumena posvećenog „pametnom“ razmišljanju. No zašto nisu jednako pametni kao i ljudi, kada su već naše veličine? Odgovor se krije u evoluciji energije. Evolucija se ovdje kockala dajući im veće tijelo i nešto manji mozak kako bi bolje iskoristili preostalu energiju.

„Preokrenuli smo ustaljenu dogmu prema kojoj se relativna veličina mozga izjednačavala s energijom. Nekada relativno veliki mozgovi mogu biti posljedica postepenog opadanja u veličini tijela, koja se prilagođava novom staništu. Drugim riječima, nema nikakve veze s inteligencijom“, objasnila je Kamran Safi, znanstvenica s Max Planck Instituta za ponašanje životinja.

Uspoređivanje veličina mozga i tijela fosila omogućilo je ovom timu da dobije uvide u evolucijske promjene koje su se odvijale s promjenama u okolišu. Tako su na primjer, nakon što su sa Zemlje nestali dinosauri, mnoge manje životinje poput štakora doživjele znatno povećanje tijela i mozgova.

„Veliko je iznenađenje bilo to da se većina varijacija u relativnim veličinama mozgova sisavaca koji žive danas može objasniti kroz promjene koje su njihovi predci prošli nakon kataklizmatskih događaja“, zaključio je Smaers.

Izvor: Science Alert

Možda će vas zanimati