Morski rakovi pate od stresa i anksioznosti jednako kao i ljudi?
Najnovija istraživanja pokazuju da ljudi nisu jedina bića koja osjećaju anksioznost - ovu emociju možemo naći i kod primitivnih rakova. Ta malena bića nalik jastozima osjećaju stres jednako kao i ljudi, te na jednak način reagiraju na lijekove. Ovo je prvi puta da su jasni znakovi tjeskobe koje uobičajeno povezujemo sa kompleksnijim oblicima života proučavani kod beskralježnjaka.
Anksioznost je drugačija od straha koji predstavlja emociju koju čak i najjednostavnije životinje pokazuju, objašnjavaju istraživači. Prilikom jednog istraživanja francuski znanstvenici su iskoristili činjenicu da su rakovi bolje prilagođeni životu u tami. Nakon što su ih izložili blagom strujnom udaru, premjestili su ih u akvarij koji je imao kako zamračene, tako i dobro osvjetljenje tunele.
Iako preferiraju tamu, rakovi koji nisu bili izloženi stresu istražili su i osvijetljene tunele u akvariju, dok rakovi podvrgnuti električnim šokovima nisu niti pokušali ući u osvijetljene tunele. Izbjegavanje svjetla povezali su sa razinom serotonina u mozgu, što i kod ljudi ima veliki utjecaj na raspoloženje.
Također su otkrili da rakovi pozitivno reagiraju na klordiazepoksid (CDZ), lijek koji se koristi za liječenje anksioznosti kod ljudi. Tretirani rakovi više nisu bili nervozni i pokazali su želju za istraživanjem svjetlijih dijelova akvarija. „Jednostavna analiza ovog naslijeđenog ponašanja otkriva novi pravac razumijevanja anksioznosti i može promijeniti naše predodžbe o emocionalnom stanju beskralježnjaka“, napisao je vođa tima, dr. Daniel Cattaert sa Sveučilišta u Bordeauxu.
„Naši rezultati naglašavaju sposobnost beskralježnjaka da pokazuju stanje koje je slično emocijama kod sisavaca.“ Određeni dijelovi ove studije su također pokazali da rakovi osjećaju bol, stoga neki stručnjaci tvrde da bi industrija morske hrane možda ipak trebala razmisliti o tome kako tretira ova bića.
Međutim, dr. Cattaert ipak nije htio ići predaleko da tvrdnjama da rakovi pokazuju neku vrstu svjesnog ponašanja ili da osjećaju bol na jednak način kao sisavci. S obzirom na to da se još uvijek ne smatraju svjesnim i osjećajnim bićima od strane organizacija kao što je npr. Europska agencija za sigurnost hrane zasada ne postoje propisi koji se odnose na postupanje s tim bićima.
Izvor: DailyMail