Je li Uskrs bez jaja i šunke bogohuljenje ili neko novo vrijeme koje trebamo prigrliti
Uskrsni blagdani su vrijeme kada se nemilice troše jaja, a malo tko razmišlja odakle ona dolaze i koju cijenu zbog toga plaćaju životinje, okoliš i, u konačnici, naše zdravlje. Stoga Prijatelji životinja poručuju da je šunku, kajganu, pincu, mlince, francusku salatu, kao i razne kolače i druga tradicionalna jela, moguće napraviti bez ijednog sastojka životinjskog podrijetla, a osim što su puno zdravija za naše tijelo, njihovim odabirom spašavamo mnogo životinja i ujedno manje zagađujemo okoliš.
„U svijetu se svake godine proizvede više od 50 milijuna tona jaja, iako nam te kolesterolske bombe i potencijalni nositelji salmonele uopće nisu potrebni u prehrani”, kažu Prijatelji životinja. Pozivaju sve da proslave ovaj Uskrs suosjećajno: „Ne kupujte kokošja jaja za bojanje, već npr. drvena koja su izdržljivija, ljepša i trajnija. Pripremite za Uskrs ukusna jela bez jaja i mesa i svojim izborima izravno pomozite životinjama, okolišu i svojemu zdravlju.”
Iz Udruge podsjećaju da je današnji uzgoj kokoši radi jaja moguć samo zbog tehnologije koja maksimalno iskorištava životinje i zbog ljudske bezobzirnosti. Pilići nikada ne vide majku i ne rastu uz nju, nego se rađaju u valionicama. Tek rođene muške piliće u Hrvatskoj melju žive, a drugdje u svijetu ubijaju gušenjem jer nisu korisni u industriji jaja. Pilićima strojno režu kljun, nakon čega mnogi i umru, kako se kokoši ne bi zbog užasnih uvjeta držanja međusobno kljucale i ranjavale.
„Nakon 12 – 14 mjeseci, potpuno iscrpljene i islužene kokoši u klaonicama vješaju naglavačke i režu im vratove. Njihovo meso koristi se za juhe, mačju i pseću hranu te gnojivo. Prosječna životna dob kokoši u industriji jaja je godina i pol, dok kokoš koja nije iskorištavana može doživjeti i 25 godina. Tu patnju možemo zaustaviti pripremom palačinki, majoneze, biskvita, kremastih kolača poput kremšnita, smjesa za pohanje i drugih jela bez jaja ili sa zamjenama za jaja.”, predlažu Prijatelji životinja.