Bakterije u pčelama moguća su zamjena za antibiotike
Znanstvenici su otkrili jedinstvenu skupinu bakterija koje se prirodno nalaze u mednom mjehuru pčela koja je djelotvorna u suzbijanju na antimikrobne lijekove rezistentnih mikroorganizama u medicinskom laboratoriju.
Otpornosti na antibiotike je sve ozbiljniji problem u zapadnom svijetu. U travnju ove godine, Svjetska zdravstvena organizacija u izvješću ističe da mikroorganizmi otporni na antibiotike postaju prijetnja javnom zdravlju.
Stoljećima, ljudi su koristili neprerađeni med kao pomoć borbi protiv infekcija, ali su znanstvenici bili dugo vremena u nezgodnoj situaciji kako riješiti zagonetku što medu daje antibakterijska svojstva.
Tim istraživača sa Sveučilišta Lund u Švedskoj identificirao je jedinstvenu skupinu od 13 vrsta bakterija mliječne kiseline (BMK) koji se nalaze u mednom mjehuru pčela, kao i u svježem, neprerađenom medu, a imaju dojmljivu sposobnost borbe protiv patogenih bakterija.
Medonosne pčele imaju povratno kretanje hrane od usnih dijelova do mednog mjehura. Voljka (medni mjehur) je želudac ili skladišni prostor za držanje svježe sakupljenog nektara ili vode i za transport do/od gnijezda, a probava hrane se obavlja u srednjem crijevu.
Laktobakterije se uklanjaju
Zajedno, ove žive bakterije proizvode niz biološki aktivnih spojeva poput vodikovog peroksida, masnih kiselina i anestetika, koji mogu uništiti druge štetne bakterije - to se smatralo formulom koja štiti pčelinju koloniju od kolapsa. Nažalost, te BMK ili laktobakterije se uklanjaju u postupku obrade meda kojeg možemo kupiti u trgovinama, ali istraživači vjeruju da bi se mogle koristiti kao pomoć u terapiji bolesti uzrokovanih rezistentnim bakterijama.
Bakterije iz pčela u laboratorijskim ispitivanjima dokazale su antimikrobnu učinkovitost protiv patogenih sojeva koji uzrokuju ozbiljne infekcije kod ljudi, uključujući meticilin rezistentan (otporan) Staphylococcus aureus (MRSA), što može dovesti do fatalnog septičnog šoka. BKM su dodane ovim kolokvijalno nazvano "superbakterijama“, koje su bile učinkovito suzbijene. Rezultati studije objavljeni su u International Wound Journal.
Znanstvenici su također napravili smjesu BKM s medom i to primijenili na koži konja koji su imali kronične rane koje nisu reagirale na klasičnu terapiju. Nakon korištenja mješavine meda i bakterija mliječne kiseline iz pčela rane su zarasle.
Bakterije iz pčela, za sada su ispitivane samo protiv ljudskih patogena u laboratoriju, tako da je nepoznato hoće li biti jednako učinkovite pri zacjeljivanju rana na koži čovjeka, no unatoč tome, rezultati su vrlo obećavajući.
Smjesa antimikrobnih spojeva
U priopćenju za javnost stručni tim je protumačio kako vjeruju da BKM imaju veliku učinkovitost jer mogu proizvesti širok spektar tvari čije stvaranje prilagođavaju ovisno o patogenima kojima su izloženi.
"Antibiotici su farmakološki agensi koji sadrže uglavnom jednu aktivnu tvar, a takvi antibakterijski agensi uskog spektra su aktivni samo protiv ograničenog broja bakterija.“ u priopćenju je rekao Tobias Olofsson, glavni autor studije.
"Kada se koriste žive, ovih 13 vrsta bakterije mliječne kiseline mogu proizvesti pravu smjesu antimikrobnih spojeva koji su potrebni, ovisno o stupnju prijetnje organizmu.
Čini se da su dobro radili milijunima godina u zaštiti zdravlja pčela i meda u borbi protiv štetnih mikroorganizama. Međutim, današnji kupljeni med ne sadrži žive bakterije mliječne kiseline, te su mnogi od njegovih jedinstvenih svojstava u posljednje vrijeme izgubljeni", dodao je.
Istraživači će sada početi s kliničkim ispitivanjima na ljudima kako bi vidjeli može li BMK pomoći liječiti infekcije bakterijama rezistentnim na antibiotike kod ljudi.
U međuvremenu, možemo bez bojazni koristiti prirodan svježi med.
Izvor: Lund University