Svjetski dana bez mesa na prvi dan proljeća
Ruska
invazija na Ukrajinu rezultirala je strahom da će doći do nestašice hrane,
velikog udara na lanac opskrbe hranom i neizbježnog rasta cijena osnovnih
žitarica. Povodom Svjetskog dana bez mesa, tzv. Meatouta, koji se diljem
svijeta obilježava 20. ožujka, udruga Prijatelji životinja skreće pozornost na
lako primjenjivo rješenje koje može znatno pomoći u sprječavanju krize s
dostupnošću hrane: „Velika većina žitarica ne uzgaja se za prehranu ljudi, već
životinja. Početak rješavanja problema s nestašicom hrane jest znatno smanjenje
jedenja mesa, mlijeka i jaja, odnosno povećanje konzumacije biljne hrane.”
Pozivaju sve da povodom Svjetskog dana bez mesa, koji Prijatelji životinja
obilježavaju već 20 godina, razmisle o očuvanju prirodnih resursa prehranom zdravom
biljnom hranom zbog koje se ne ubijaju životinje, koja ne utječe na glad u svijetu i krize s hranom te
ne uništava okoliš. Obilježavanje toga dana, čiji je glavni cilj poticanje
suosjećanja prema životinjama, započelo je još 1985. godine simbolizirajući
dolazak proljeća, preporod i obnovu prirode.
Prijatelji životinja ukazuju da su brojke neumoljive i svakako nisu na strani
trenutačnih prehrambenih navika Europljana. Naime, tone žitarica i mahunarki
nepovratno odlaze na tov životinja. Za proizvodnju jedne kilokalorije govedine
ili janjetine potrebno je čak 100 puta više zemlje u odnosu na proizvodnju
žitarica. Također, potrebno je gotovo 100 puta više zemlje da bi se proizveo
gram bjelančevina iz govedine ili janjetine, u odnosu na gram graška.
„Apsurdno je da ćemo radije biti gladni nego promijeniti svoje prehrambene
navike, a poražavajuće je što se o ovom velikom svjetskom problemu jedva
govori. Problem nestašice žitarica iz Ukrajine, koja je prozvana žitnicom
Europe, nema smisla rješavati paničnom kupovinom rezervi hrane i pražnjenjem
trgovina, već bismo trebali biti svjesniji posljedica mesne industrije i
prestati jesti meso. To je pitanje čiste matematike”, upozoravaju iz Udruge.
Navode da je uzgoj životinja radi jedenja mesa nevjerojatno rastrošan način
proizvodnje hrane: „Za kilogram mesa potroši se 15 000 litara vode, a za
kilogram žitarica 100 litara vode. Kada bi se goleme površine na kojima se
uzgajaju usjevi za prehranu životinja prenamijenile za prehranu ljudi, dobili
bismo obilje hrane kojim bi se mogao početi rješavati problem krize s hranom.
Osim toga, meso je i najmanje ekonomična hrana: cijena jednog kilograma mesnih
bjelančevina veća je dvadeset puta od cijene jednake količine biljnih
bjelančevina, zbog čega države subvencioniraju industriju mesa, mlijeka i
jaja.”
Besplatna edukativna brošura „Hrana i ekologija”