Kako će završiti COVID? Evo kako su prošle epidemije

Dvije godine nakon pandemije COVID-19, većina svijeta je posljednjih tjedana doživjela dramatičan napredak u broju infekcija, hospitalizacija i smrtnosti, signalizirajući kako se čini da kriza jenjava. Ali kako će završiti? Prošle epidemije mogu dati tragove.

Krajevi epidemija nisu tako temeljito istraženi kao njihovi počeci. No, ponavljaju se teme koje bi mogle ponuditi lekcije za sljedeće mjesece, rekla je Erica Charters sa Sveučilišta Oxford, koja proučava to pitanje.

"Jedna stvar koju smo naučili je da je to dug, dugotrajan proces koji uključuje različite vrste završetaka koji se možda neće svi pojaviti u isto vrijeme", rekla je. To uključuje "medicinski kraj", kada se bolest povlači, "politički kraj", kada prestanu vladine mjere prevencije, i "socijalni kraj", kada ljudi krenu dalje.

Globalna pandemija COVID-19 različito je rasla i jenjavala u različitim dijelovima svijeta. Ali u Sjedinjenim Državama, barem, postoji razlog vjerovati da je kraj blizu. Oko 65% Amerikanaca je potpuno cijepljeno, a oko 29% je cijepljeno i booster dozom. Slučajevi padaju gotovo dva mjeseca, a dnevni prosjek u SAD-u pao je za oko 40 posto samo u prošlom tjednu. Hospitalizacije su također naglo pale, gotovo 30%. No, ova pandemija bila je puna iznenađenja, trajala je više od dvije godine i prouzročila gotovo milijun smrtnih slučajeva u SAD-u i više od 6 milijuna diljem svijeta. Njezina ozbiljnost je bila iznenađujuća, dijelom zato što su mnogi ljudi izvukli pogrešnu pouku iz pandemije gripe 2009. i 2010. za koju se pokazalo da nije tako smrtonosna kao što se u početku bojalo.

"Svi smo se zabrinuli, ali tada se ništa nije dogodilo, a mislim da je to bilo ono što smo očekivali kada se COVID-19 prvi put pojavio", rekla je Kristin Heitman, istraživačica iz Marylanda koja je surađivala s Charters. Uz to, neki su stručnjaci ponudili izvode iz prošlih epidemija koji bi mogli dati informacije o tome kako bi se kraj pandemije COVID-19 mogao odigrati.

Gripa

Prije COVID-19, gripa se smatrala najsmrtonosnijim uzročnikom pandemije. Pandemija gripe 1918. i 1919. ubila je 50 milijuna ljudi diljem svijeta, uključujući 675.000 u SAD-u, procjenjuju povjesničari. Još jedna pandemija gripe 1957. i 1958. ubila je oko 116.000 Amerikanaca, a druga 1968. ubila je 100.000 više.

Nova gripa 2009. izazvala je još jednu pandemiju, ali onu za koju se pokazalo da nije osobito opasna za starije osobe – skupinu koja najviše umire od gripe i njezinih komplikacija. U konačnici, manje od 13.000 smrtnih slučajeva u SAD-u pripisano je toj pandemiji.

Svjetska zdravstvena organizacija je u kolovozu 2010. godine objavila da je gripa prešla u razdoblje nakon pandemije, pri čemu su se slučajevi i epidemije preselili u uobičajene sezonske obrasce. U svakom slučaju, pandemije su jenjavale kako je vrijeme prolazilo, a opća populacija gradila imunitet. Postale su sezonska gripa sljedećih godina. Takav obrazac vjerojatno će se dogoditi i s koronavirusom, kažu stručnjaci.

"To postaje normalno", rekao je Matthew Ferrari, direktor Penn State Centra za dinamiku zaraznih bolesti. "Postoji redoviti, valoviti uzorak kada je doba godine kada ima više slučajeva, ili doba godine kada ima manje slučajeva. Nešto što će izgledati kao sezonska gripa ili obična prehlada."

HIV

Godine 1981. američki zdravstveni dužnosnici izvijestili su o skupini slučajeva kancerogenih lezija i upale pluća kod prethodno zdravih homoseksualaca u Kaliforniji i New Yorku. Počelo se pojavljivati ​​sve više slučajeva, a sljedeće godine službenici su bolest nazivali AIDS-om, zbog sindroma stečene imunodeficijencije.

Istraživači su kasnije utvrdili da je uzrokovan HIV-om – virusom ljudske imunodeficijencije – koji slabi imunološki sustav osobe uništavajući stanice koje se bore protiv bolesti i infekcija. Godinama se AIDS smatrao zastrašujućom smrtnom kaznom, a 1994. postao je vodeći uzrok smrti Amerikanaca u dobi od 25 do 44 godine.

Ali tretmani koji su postali dostupni 1990-ih pretvorili su ga u kronično stanje koje se može kontrolirati za većinu Amerikanaca. Pozornost je prebačena na Afriku i druge dijelove svijeta, gdje nije bilo kontrolirano i još uvijek se smatra hitnim slučajem. Pandemije ne završavaju bolešću koja jednoliko nestaje diljem svijeta, rekla je Charters. "Kako pandemija završava općenito to postaju višestruke regionalne epidemije", rekla je.

Zika

Brazil je 2015. doživio izbijanje infekcije virusom Zika, koji su širili komarci koji su u većini odraslih i djece uzrokovali samo blage simptome. Ali se pokazalo da infekcija tijekom trudnoće može uzrokovati urođenu manu koja je utjecala na razvoj mozga, uzrokujući da se bebe rađaju s neobično malim glavama.

Krajem te godine komarci su ga širili i u drugim zemljama Latinske Amerike. WHO je 2016. proglasio izvanredno stanje u javnom zdravstvu na međunarodnom nivou, a utjecaj SAD-a postao je jasan. Centri za kontrolu i prevenciju bolesti primili su izvješća o 224 slučaja prenošenja Zika preko komaraca u kontinentalnom dijelu Sjedinjenih Država i više od 36.000 na američkim teritorijima – velika većina u Portoriku.

No broj je dramatično pao 2017. i praktički nestao ubrzo nakon toga, barem u SAD-u stručnjaci vjeruju da je epidemija umrla kako su ljudi razvili imunitet. "Samo je nekako izgorjelo i pritisak da se cjepivo protiv Zike učini dostupnim u SAD-u je oslabio", rekla je dr. Denise Jamieson, bivša dužnosnica CDC-a koja je bila ključni vođa u odgovorima agencije na Zika.

Moguće je da će Zika godinama biti uspavani problem, ali bi se epidemije mogle ponoviti ako virus mutira ili ako se pojavi veći broj mladih ljudi bez imuniteta. Uz većinu epidemija, "nikada nema teškog kraja", rekla je Jamieson, predstojnica ginekologije i porodništva na medicinskom fakultetu Sveučilišta Emory.

COVID-19

Svjetska zdravstvena organizacija sa sjedištem u Ženevi proglasila je COVID-19 pandemijom 11. ožujka 2020. i odlučit će kada je dovoljno zemalja zabilježilo dovoljan pad slučajeva – ili barem hospitalizacija i smrtnih slučajeva – da se kaže da je međunarodno hitno stanje završeno.

WHO još nije objavio ciljne pragove. No, dužnosnici su odgovorili na pitanja o mogućem kraju pandemije ističući koliko još treba postići prije nego što svijet može okrenuti stranicu. Slučajevi COVID-19 u SAD-u jenjavaju, a globalno su pali u posljednjih tjedan dana za 5%. No, broj slučajeva raste na nekim mjestima, uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo, Novi Zeland i Hong Kong.

Ljudi u mnogim zemljama trebaju cjepiva i lijekove, rekla je dr. Carissa Etienne, direktorica Pan American Health Organization, koja je dio WHO-a. Samo u Latinskoj Americi i na Karibima više od 248 milijuna ljudi još nije primilo prvu dozu cjepiva protiv COVID-19, rekla je Etienne tijekom brifinga za novinare. Zemlje s niskom stopom cijepljenja vjerojatno će u budućnosti vidjeti porast bolesti, hospitalizacija i smrti, rekla je.

"Još nismo izašli iz ove pandemije", rekao je dr. Ciro Ugarte, PAHO-ov direktor zdravstvenih hitnih slučajeva. "Još uvijek moramo pristupiti ovoj pandemiji s puno opreza."

Izvor: Medical Xpress