Dobar slušatelj poboljšava zdravlje našeg mozga
Društvene interakcije u odrasloj dobi važne su za našu sposobnost da spriječimo kognitivni pad unatoč starenju mozga ili neuropatološkim promjenama poput onih prisutnih u Alzheimerovoj bolesti, otkrilo je novo istraživanje.
U novoj studiji istraživači su primijetili da je, ako imamo na raspolaganju nekoga tko će nas slušati kada trebamo razgovarati s nekim, to povezano s većom kognitivnom otpornošću - mjerom sposobnosti funkcioniranja mozga - i to u većoj mjeri nego, primjerice uključivanjem u mentalno poticajne aktivnosti, tjelesnim vježbama i pozitivnim društvenim interakcijama.
"Smatramo da je kognitivna otpornost zaštita od posljedica starenja i bolesti mozga. Ova studija dodaje sve veće dokaze da ljudi mogu poduzeti korake, bilo za sebe ili ljude do kojih im je najviše stalo, kako bi povećali izglede da će usporiti kognitivno starenje ili spriječiti razvoj simptoma Alzheimerove bolesti - nešto što je sve važnije s obzirom na to da još uvijek nemamo lijeka za tu bolest", kaže vodeći autor studije Joel Salinas, profesor neurologije.
Procjenjuje se da 5 milijuna Amerikanaca živi s Alzheimerovom bolešću, progresivnim stanjem koje pogađa uglavnom starije od 65 godina i ometa pamćenje, jezik, donošenje odluka i sposobnost samostalnog života. Salinas kaže da, iako bolest obično pogađa stariju populaciju, rezultati ove studije pokazuju da bi osobe mlađe od 65 godina imale koristi od toga da u obzir uzmu svoju socijalnu potporu. Za svaku jedinicu smanjenja volumena mozga, osobe u 40-im i 50-im godinama s niskom dostupnošću slušatelja imale su kognitivnu dob koja je bila četiri godine starija od onih s visokom dostupnošću slušatelja.
"Ove četiri godine mogu biti nevjerojatno dragocjene. Prečesto razmišljamo o tome kako zaštititi zdravlje svog mozga kad smo puno stariji, nakon što smo već desetljećima izgubili mnogo vremena za izgradnju i održavanje zdravih navika za mozak. Poduzimanje ove jednostavne radnje pokreće proces kako biste na kraju imali bolje izglede za dugoročno zdravlje mozga i najbolju kvalitetu života koju možete imati", kaže Salinas.
Salinas također preporučuje liječnicima da razmotre dodavanje ovog pitanja standardnom dijelu intervjua s pacijentima - pitajući pacijente imaju li pristup nekome na koga mogu računati da će ih saslušati kad trebaju razgovarati. "Usamljenost je jedan od mnogih simptoma depresije, a ima i druge zdravstvene posljedice za pacijente. Ovakve vrste pitanja o društvenim odnosima osobe i osjećaju usamljenosti mogu vam puno reći o širim društvenim okolnostima pacijenta i o njegovom budućem zdravlju", kaže Salinas.
Istraživači su koristili jednu od najdugovječnijih i pomno nadziranih kohorti u zajednici u SAD-u, a istraživanje su proveli na 2.171 sudionika s prosječnom dobi od 63 godine. Sudionici su sami izvijestili o dostupnost društvene interakcije koja podržava, uključujući slušanje, dobre savjete, ljubav i naklonost, dovoljan kontakt s ljudima s kojima su im bliski i emocionalnu podršku.
Kognitivna otpornost sudionika studije mjerena je kao relativni učinak ukupnog volumena mozga na globalnu kogniciju, pomoću MRI skeniranja i neuropsiholoških procjena. Manji volumeni mozga imaju tendenciju povezivanja s nižom kognitivnom funkcijom, a u ovoj su studiji istraživači ispitivali modificirajući učinak pojedinih oblika socijalne podrške na odnos između cerebralnog volumena i kognitivnih performansi.
Kognitivna funkcija pojedinaca s većom dostupnošću jednog specifičnog oblika socijalne podrške bila je veća u odnosu na njihov ukupni volumen mozga. Ovaj ključni oblik socijalne podrške bila je dostupnost slušatelja i bila je jako povezana s većom kognitivnom otpornošću.
Istraživači primjećuju da daljnje proučavanje individualnih društvenih interakcija može poboljšati razumijevanje bioloških mehanizama koji povezuju psihosocijalne čimbenike sa zdravljem mozga. "Iako još uvijek postoji mnogo toga što ne razumijemo o specifičnim biološkim putovima između psihosocijalnih čimbenika, poput dostupnosti slušatelja i zdravlja mozga, ova studija daje naznake o konkretnim, biološkim razlozima zašto bismo svi trebali tražiti dobre slušatelje i sami postati bolji slušatelji", Kaže Salinas.
Izvor: JAMA Network