Gasi se Golfska struja - zabrinimo se jako zbog klime
Klimatski znanstvenici otkrili su znakove upozorenja za gašenje Golfske struje, jedne od glavnih potencijalnih prekretnica planeta. Istraživanje je otkrilo "gotovo potpuni gubitak stabilnosti tijekom prošlog stoljeća" u strujanju koje istraživači nazivaju Sjevernoatlantska meridijanska obrtajuća struja (AMOC). Struje su već na najsporijoj točki u najmanje 1.600 godina, no nova analiza pokazuje da se možda približavaju gašenju.
Takav događaj imao bi katastrofalne posljedice za cijeli svijet - ozbiljno bi poremetio kiše o kojima ovise milijarde ljudi u Indiji, Južnoj Americi i Zapadnoj Africi, ponajprije zbog hrane, došlo bi do sve većih oluja i snižavanja temperatura u Europi, kao i do podizanja razine mora. To bi dodatno ugrozilo amazonske prašume i antarktičke ledene ploče.
Složenost AMOC sustava i nesigurnost u pogledu razina budućeg globalnog zatopljenja za sada onemogućuju predviđanje datuma bilo kakvog kolapsa. Moglo bi biti udaljeno desetljeće ili dva ili nekoliko stoljeća. No, globalni utjecaj koji bi imao znači da se nikada ne smije dopustiti da se to dogodi, rekli su znanstvenici.
"Znaci destabilizacije koji su već vidljivi nešto je što ne bih očekivao i čini mi se zastrašujućim. To je nešto što jednostavno ne smijemo dopustiti da se dogodi", rekao je autor istraživanja Niklas Boers s Potsdamskog instituta za istraživanje utjecaja na klimu u Njemačkoj.
Nije poznato koja bi razina CO2 izazvala kolaps AMOC-a, rekao je, i dodao da jedino što treba učiniti jest smanjiti emisije na najmanju moguću mjeru. "Vjerojatnost da će se dogoditi ovaj iznimno snažan događaj povećava se sa svakim gramom CO2 koji unesemo u atmosferu", rekao je.
Znanstvenici su sve više zabrinuti zbog velikih, brzih i nepovratnih promjena klime. Boers i njegovi kolege izvijestili su u svibnju da je značajan dio ledene ploče Grenlanda na rubu, prijeteći velikom porastu globalne razine mora. Drugi su nedavno pokazali da amazonska prašuma sada emitira više CO2 nego što apsorbira, te da je sibirski toplinski val 2020. doveo do zabrinjavajućeg ispuštanja metana.
Svijet je možda već prešao niz prekretnica, prema analizi iz 2019., što je rezultiralo "egzistencijalnom prijetnjom civilizaciji". Očekuje se da će veliko izvješće Međuvladinog panela o klimatskim promjenama naglasiti pogoršanje stanja klimatske krize.
Boersovo istraživanje naslovljeno je "Signali ranog upozorenja temeljeni na opažanju za kolaps AMOC-a". Ledena jezgra i drugi podaci iz posljednjih 100.000 godina pokazuju da AMOC ima dva stanja - brzo, jako, viđeno posljednjih tisućljeća, i sporo, slabije. Podaci pokazuju da rastuće temperature mogu uzrokovati nagli prelazak AMOC-a između jednog do pet desetljeća.
AMOC pokreće gusta, slana morska voda koja tone u Arktički ocean, ali topljenje slatke vode iz ledene ploče Grenlanda usporava proces, i to ranije nego što su to sugerirali klimatski modeli.
Boers je upotrijebio analogiju stolice kako bi objasnio kako promjene temperature i slanosti oceana mogu otkriti nestabilnost AMOC-a. Guranjem stolice mijenja se njezin položaj, ali ne utječe se na njezinu stabilnost ako sve četiri noge ostanu na podu. Naginjanjem stolice mijenja se i njen položaj i stabilnost.
Analiza je zaključila: "Ovaj pad AMOC-a u posljednjim desetljećima mogao bi biti povezan s gotovo potpunim gubitkom stabilnosti tijekom prošlog stoljeća, a AMOC bi mogao biti blizu kritičnog prijelaza na slab način cirkulacije."
Levke Caesar sa sveučilišta Maynooth u Irskoj rekao je: "Metoda proučavanja ne može nam dati točno vrijeme mogućeg kolapsa, ali analiza predstavlja dokaz da je AMOC već izgubio stabilnost, što ja smatram kao upozorenje da bismo mogli biti bliže kolapsu AMOC-a nego što mislimo."
David Thornalley sa Sveučilišta University College London, čiji je rad pokazao da je AMOC na najslabijoj točki u 1600 godina, rekao je: "Ovi znakovi smanjenja stabilnosti zabrinjavaju. Ali još uvijek ne znamo hoće li doći do kolapsa, ili koliko smo blizu toga."
Izvor: Nature