Pomaže li 'noćni način rada' na mobitelu da lakše utonete u san?
Je li vam se ikada učinilo da vam je teže zaspati ako u krevetu prije spavanja pregledavate društvene mreže, dopisujete se s prijateljima ili jednostavno surfate bespućima interneta na svojim pametnim telefonima?
Plavo je svijetlo u jednom periodu naše tehnološke povijesti proglašeno glavnom krivcem za probleme koje korisnici pametnih telefona imaju kada pokušavaju utonuti u san. Iako ovo nikada nije bilo znanstveno potvrđeno ili opovrgnuto, postalo je toliko prihvaćeno da je Apple 2016. godine uveo opciju 'noćni način rada' na svoj iPhone, koja je zatamnila uređaj i uvela toplije nijanse svjetlosti nakon sumraka.
I ostale su kompanije bespogovorno slijedile njihov primjer pa tako danas svi pametni telefoni imaju ugrađenu opciju za noćni način rada.
Kako bi konačno otkrili imaju li ove optužbe na račun plave svjetlosti uporište u znanosti, znanstvenici s Brigham Young sveučilišta izveli su nekoliko eksperimenata, a cijela je studija nedavno objavljena u časopisu Sleep Health.
Istraživači su najprije usporedili ishode sna u tri kategorije ispitanika: one koji prije spavanja koriste pametne telefone s uključenom opcijom noćnog načina, one koji koriste pametne telefone bez noćnog načina i one koji uopće ne koriste pametne telefone prije spavanja.
„U ukupnom uzorku, nije bilo razlika između tri skupine. Noćni način nije bolji od korištenja pametnog telefona bez noćnog načina ili čak korištenja pametnog telefona uopće“, rekao je jedan od autora studije i profesor psihologije na spomenutom sveučilištu, Chad Jensen.
Studija je obuhvatila 167 ispitanika u dobi između 18 do 24 godine koji svakodnevno koriste pametne telefone. Oni su kroz period od osam dana, koliko je trajala studija, tijekom noći na zapešćima nosili akcelerometre koji su bilježili njihovu aktivnost sna. Ispitanici koji su koristili pametne telefone također su u njima imali ugrađene aplikaciju koja je pratila njihovo korištenje.
Nakon što nisu pronašli značaje razlike u spavanju kod inicijalne tri skupine, istraživači su ih podijelili u dvije skupine: one koji su u prosjeku spavali sedam sati i one koji su spavali manje od šest sati. Unutar skupine koja je spavala manje od šest sati nije bilo nikakvih razlika u spavanju s obzirom na to jesu li koristili noćni način rada ili ne.
„Ovo pokazuje da ćete, kada ste jako umorni, zaspati bez obzira na to što ste radili prije nego što ste legli u krevet“, objasnio je Jensen.
Ovi rezultati pokazuju da nije samo plavo svijetlo odgovorno za poteškoće sa spavanjem, već i kognitivni procesi koji 'zagrijavaju' mozak prije sna i tako nas čine budnijima nakon što 'skrolamo', dopisujemo se ili objavljujemo na društvenim mrežama.
Zaključak je stoga da noćni rad može učiniti naše ekrane prikladnijima za gledanje u mraku, no samo on nam sigurno neće pomoći da zaspimo brže. Izvor: BYU