Otkriveno je da starimo u tri različite faze, evo koje su to godine
Novo otkriće o ljudskoj biologiji baca potpuno novo svijetlo na proces starenja. Izgleda da starenje ipak nije jedan dugačak i kontinuirani proces, već se odvija u tri vrlo distinktivne faze.
Pokazalo se da biološko starenje “mijenja brzine“ tri puta za vrijeme našeg životnog vijeka, pa tako prvi prag prelazimo s 34, drugi sa 60, a treći sa 78 godina. Studija je također došla do novog, pouzdanijeg, načina za utvrđivanje nečije dobi pomoću razina proteina proteoma u krvi.
Dubinskom analizom plazme ovog proteina, znanstvenici su identificirali valovite promjene tijekom životnog vijeka osobe. Ove su promjene rezultat klastera proteina koji se kreću u distinktivnim uzorcima, kulminirajući u tri vala starenja.
Tim znanstvenika iza ove studije analizirao je podatke krvne plazme 4 263 osoba u dobi od 18 do 95 godina. Promatrali su razine od oko 3 000 različitih proteina koji su prolazili kroz biološke sustave i služili kao snimke svega što se događa u tijelu. Od ukupnog broja ovih proteina, njih 1 379 variralo je s obzirom na dob.
Razine ovih proteina uglavnom su bile konstante, osim kod tri velike promjene koje su vezane uz dob od 34, 60 i 78 godina. Još uvijek nije jasno zbog čega se i kako ove promjene događaju. No, ako se ove proteine može pratiti sve do njihovog izvora to bi moglo omogućiti liječnicima da, na primjer, upozore pacijenta da mu jetra stari brže nego kod zdravih osoba.
Ovo također naglašava vezu između starenja i krvi, koja je već bila primijećena u nekim ranijim studijama.
„Već duže vremena znamo da mjerenje određenih proteina u krvi može pružati informacije o nečijem zdravstvenom statusu – kao na primjer lipoproteini o kardiovaskularnom zdravlju. No nije bilo poznato da se toliko različitih razina proteina – otprilike trećina svih koje smo analizirali – mijenja sukladno s godinama“, objasnio je jedan od autora studije, neurolog Tony Wyss-Coray.
Znanstvenici su sada osmislili novi sustav po kojem bi se miks 373 proteina iz krvi mogao koristiti za precizno predviđanje nečije starosti. Ono što je zanimljivo jest da je sustav predvidio pogrešno isključivo dob pojedinaca koji su bili začuđujuće zdravi za svoje godine.
Tako bi ovo otkriće znanstvenicima moglo pomoći da, između ostaloga, bolje shvate specifične bolesti vezane uz starenje, poput Alzheimerove ili kardiovaskularnih bolesti.
Izvor: Science Alert