Osmišljena potpuno prirodna plava boja za hranu
Plava boja prilično je rijetka u prirodi, pa je tako i vrlo teško pronaći formulu za plavu boje hrane. Znanstvenici su sada ipak uspjeli pronaći način za prirodno bojanje hrane u cijan plavu nijansu, koji bi mogao biti adekvatna zamjena za sinektičke plave boje za hranu.
Kemičari s Kalifornijskog sveučilišta plavu su boju ekstrahirali iz crvenog kupusa. Ovaj kupus sadrži antocijanin, pigment koji se prirodno nalazi u brojnom cvijeću i voću, poput borovnica i patlidžana, a daje duboke crvene, ljubičaste i plave nijanse.
S obzirom na to da su antocijanini iz crvenog kupusa ustvari crvene boje kemičari su pronašli način kako da ih pretvore u željenu plavu nijansu koristeći posebno dizajnirane enzime. Uz pomoć snažnog računala, proučili su milijarde i milijarde potencijalnih sekvenci proteina kako bi dizajnirali enzim koji bi efikasno promijenio crvenu u plavu nijansu.
Plava je boja u prehrambenoj industriji poznata kao briljantno plava FCF ili E133. Sudeći prema nalazima studije, nova je plava gotovo identična ovoj staroj, a također ima sposobnost promjene u bogatije zelene nijanse u usporedbi s drugim plavim bojilima.
Inače, otkrivanje novih plavih pigmenata vrlo je zahtjevno i izvan prehrambene industrije. Dva plava pigmenta koja se najčešće koriste u tradicionalnim bojama dolaze uz dva velika problema: prusko plava ispušta cijanid, a kobalt plava je toksična.
Ni druge plave nijanse ne dolaze bez određenih problema, a većina je štetna za okoliš. Zbog toga su kemičari bili vrlo uzbuđeni kada su 2009. godine slučajno pronašli YinMin plavu, inače prvu novu plavu boju u 200 godina.
Mnoge plave nijanse koje se javljaju u prirodi ustvari su crvene i ljubičaste. Prava se plava boja nalazi u svega nekoliko biljaka, no smatra se da je jedina životinja koja proizvodi stvarno plavu boju leptir Nessaea obrinus.
Znanstvenici smatraju da je ova boja toliko rijetka zbog fizike svjetlosti. Boja pigmenta ovisi o svjetlosti koju reflektiraju. Plava svjetlost sadrži više energije od većine drugih svjetlosti u vidljivom spektru. Za biljku, koja svoju energiju prima od svjetlosti, bilo bi prilično besmisleno reflektirati svjetlost za koju je potrebna tolika količina energije.
Izvor: IFL Science