Zombi stanice - jedan dio čovjeka ostaje živ i nakon čovjekove smrti
Za sada još nema dokaza o životu poslije smrti, no prema najnovijem otkriću, kad čovjek umre, jedan dio čovjeka ipak ostaje živ još neko vrijeme. I ne samo da ostaje živ već i 'procvjeta'.
Radi se o određenim stanicama u mozgu koje ostaju žive satima nakon što je osoba već preminula. Neke od njih čak pojačavaju svoju aktivnost i rastu do gigantskih proporcija, otkrilo je novo istraživanje Sveučilišta Illinois Chicago objavljeno u časopisu Scientific Report .
Ove su stanice nazvane 'zombi stanicama', a specifične su za jedan određen tip stanica, glijalne stanice koje čine otprilike 50% mozga i smatraju se potpornim stanicama za neurone. Istraživači su primijetili da ove glijalne stanice rastu i razvijaju izdanke nalik na ruke satima nakon što je proglašena smrt.
„To da se glijalne stanice povećavaju nakon smrti nije preveliko iznenađenje s obzirom na to da su one upalne stanice i njihov je posao očistiti stvari nakon ozljeda na mozgu poput manjka kisika ili moždanog udara“, rekao je Dr. Jeffrey Loeb, koautor istraživanja.
Loeb objašnjava da su implikacije ovog otkrića ipak značajne jer većina studija koja koristi posmrtno moždano tkivo u svrhu istraživanja poremećaja poput autizma, shizophrenije i Alzheimerove bolesti nisu u obzir uzimale posmrtnu ekspresiju gena ili staničnu aktivnost.
Studija je pokazala da oko 80% analiziranih gena ostaje relativno stabilno 24 sata nakon smrti. Ovo uključuje gene na koje se često referira kao na one zadužene za 'čuvanje domaćistva', koji osiguravaju osnovne stanične funkcije i koriste se u istraživanjima kako bi pokazali kvalitetu tkiva.
Druga skupina gena koja je prisutna u neuronima i uključena je u aktivnosti poput memorije, razmišljanja i iznenadnih napadaja, rapidno se raspadala u satima nakon smrti. Ti su geni inače važni za proučavanje poremećaja poput shizophrenije i Alzheimerove bolesti.
Treća skupina gena je skupina koja je ovdje došla u fokus – 'zombi geni'. Oni su povećali svoju aktivnost u isto vrijeme kada su se neuronske stanice počele ubrzano raspadati. Ove su promjene svoj vrhunac dosegle otprilike 12 sati nakon smrti.
„Dobre vijesti su da sada znamo koji su geni i tipovi stanica stabilni, koji se raspadaju, a koji se povećavaju kroz vrijeme tako da rezultati posmrtnih istraživanja mozga mogu biti bolje shvaćeni“, zaključuje Lobe.
Izvor: Uic.edu