Snaga magičnog mišljenja - zašto nam je teško riješiti se praznovjerja?
Kada sportski fanovi na dan utakmice nose majice koje im donose sreću, svjesni su da je neracionalno misliti da će njihova odjeća utjecati na uspjeh neke sportske momčadi. Ali ipak to rade.
U članku Poslovne škole Booth Sveučilišta u Chicagu, koji bi trebao biti objavljen u sljedećem broju časopisa Psychological Review, profesorica Jane Risen objašnjava kako čak i kada priznaju da su svjesni da njihovo vjerovanje nema smisla, ljudi svejedno dopuštaju tom neracionalnom vjerovanju da utječe na njihovo razmišljanje, osjećaje i ponašanje.
Čak i pametni, školovani, emocionalno stabilni odrasli ljudi vjeruju u praznovjerje, iako ga i oni sami opisuju neracionalnim.
U članku naslovljenom „Vjerovanje u ono u što ne vjerujemo: Pristanak na praznovjerje i ostale snažne intuicije“, Risen tvrdi kako su opažanje neracionalne misli i njeno ispravljanje dva odvojena procesa, a ne jedan kako smatra većina kognitivnih modela s dualnim sustavima. Ovaj uvid objašnjava to na koji način ljudi opažaju neracionalnu misao i izabiru ne ispraviti je, proces koji Risen opisuje kao „prešutni pristanak“.
Objašnjenje donošenja odluka kroz prizmu teorije kvantne fizike
„Čak i kada su svi uvjeti za opažanje pogreške savršeni, odnosno kada ljudi imaju sposobnost i motivaciju za racionalno razmišljanje i kada kontekst privlači pažnju na pogrešku, magična intuicija svejedno može prevladati.“, kaže Risen.
Iako je prijedlog da se opažanje i ispravljanje odvoje nadahnut saznanjima istraživanja praznovjerja i magičnog mišljenja, Risen objašnjava kako postoje šire primjene. Ako shvatimo na koji se način pristanak razvija u magičnom mišljenju možemo dobiti uvid u to kako to da se ljudi svjesno ponašaju neracionalno u mnogim drugim aspektima života.
Neke varijable stvaraju situacije u kojima bi intuicija vrlo lako mogla nadvladati racionalnu misao. Ljudi bi, primjerice, mogli dati prešutni pristanak ako mogu izracionalizirati svoju intuiciju mišljenjem da je neka situacija posebna. Prešutni pristanak je, isto tako, mnogo vjerojatniji ako je rizik ignoriranja racionalnosti nizak u odnosu na rizik ignoriranja intuicije – kao što je slučaj s ljudima koji su primili lančano pismo; oni shvaćaju da je neracionalno vjerovati da će im prekidanje lanca donijeti nesreću, ali svejedno prosljeđuju pismo.
Ovo istraživanje pokazuje kako ljudi donose odluke u različitim situacijama, primjerice kod kuće, na poslu te u javnosti. Osim toga, ono pokazuje i kako se ljudima može pomoći da isprave svoje pogreške. Intervencije za učinkovitu promjenu ponašanja moraju ciljati na odgovarajuće kognitivne procese, a to, objašnjava Risen, počinje priznavanjem činjenice da su opažanje i ispravljanje odvojeni procesi.
Izvori: The University of Chicago Booth School of Business, ScienceDaily