Ujutro smo moralniji nego u drugim dijelovima dana?
Ima li povezanosti između doba dana te empatije i utilitarnosti s moralnošću naših postupaka? Istraživanja koje su proveli istraživači sa Sveučilišta Utah i Sveučilišta Harvard pokazali su da ljudi imaju tendenciju biti moralniji i iskreniji ujutro nego poslijepodne.
Prvi eksperiment bio je prikaz točkica na kompjuterskom ekranu. Ispitanici su trebali odrediti nalazili se više točkica na lijevoj ili desnoj strani ekrana, a za odabranu desnu stranu kao nagradu su dobivali deseterostruki iznos nego za odabir lijeve strane. Ispitanici koji su testu pristupili ujutro manje su varali nego poslijepodnevni ispitanici, što su istraživači nazvali „efektom jutarnjeg morala“.
U drugom dijelu studija, ispitanicima su ponuđeni fragmenti riječi koje su trebali dopuniti. Jutarnji ispitanici su češće oblikovali riječi kao „moralno“ i „etično“, za razliku od popodnevnih koji su odabirali riječi poput „koralj“ i „efekt“. Otkrili su čak i da ljudi koji nisu zastranili od morala kroz jutro, u poslijepodnevnim satima pokazuju veću tendenciju moralnog zastranjivanja, što dovodi do zaključka da banalna stvar poput doba dana može dovesti do sistematskog neuspjeha u moralnom ponašanju.
Istraživači s Bostonskog koledža i Instituta kognitivne neurologije proveli su seriju eksperimenata kojima su ustvrdili poveznicu između utilitarističkog načina razmišljanja i nedostatka određene doze empatije. Odavno postoji dilema koji bi bio točan moralni odgovor na pitanje - spasiti mnoge ili spasiti jednog?.
Istraživači su postavili dva ključna pitanja: koji je specifična emocionalna reakcija relevantna u donošenju prosudbe te je li ta emocionalna reakcija selektivno smanjena kod utilitarista ili snažnije istaknuta kod neutilitarista.
U dva eksperimenta s moralnim dilemama u kojima su ispitanici trebali u predloženim osobnim i neosobnim situacijama odabrati bi li mogli žrtvovati jednu osobu kako bi spasili njih nekoliko. Uočili su da osobe koje razmišljaju utilitaristički imaju snažnije izraženu kognitivnu crtu u donošenju ovih odluka, ali imaju smanjenu emocionalnu obradu i osjećaj empatije.
U trećem eksperimentu su kombinirali moralnu dilemu s mjerenjem sebičnosti na primjeru povrata poreza, kako bi provjerili hoće li utilitaristi također pokazati veću dozu sebičnosti, no istraživanje nije pokazalo poveznicu između spremnosti da se žrtvuje jedna osoba za dobrobit drugih te osobne sebičnosti.
Izvor: Boston College, The Independent