Vjernici manje inteligentni u odnosu na ateiste
Zaključci nedavno objavljenih članaka analiziraju vezu između inteligencije, sreće i analitičkih sposobnosti između vjernika i nevjernika.
Jedan od članaka je u stvari pregled 63 znanstvene studije provedene tijekom proteklih desetljeća. Analiza sa Sveučilišta Rochester pod vodstvom profesora Miron Zuckermana je otkrila negativnu korelaciju inteligencije i religioznosti u 53 od 63 studije.
Članak pod naslovom "Odnos inteligencije i religioznosti: meta-analiza i moguća objašnjenja" objavljen u časopisu Personality and Social Psychology Review je pokazao da će se dijete koje već u ranim godinama demonstrira viši stup inteligencije u budućnosti vrlo vjerojatno okrenuti od religioznih uvjerenja.
Istraživači su također otkrili da je manje vjerojatno da će stariji ljudi iznad prosječne inteligencije biti vjernici.
Jedna od studija koja se spominje u radu je analiza vjerovanja 1500 darovite djece s IQ-om preko 135 praćene tijekom njihova cjelokupnog života. Studija je započeta 1921., a nastavlja se i danas. Čak i u vrlo visokoj starosti ispitanici su pokazali niže razine religioznosti od prosječne populacije.
Autori pregleda su ispitali svaku studiju posebno uzimajući u obzir kvalitetu prikupljanja podataka, veličina uzorka i korištene metode analize. Pod inteligencijom su obuhvatili sposobnost razmišljanja, planiranja, rješavanja problema, apstraktnog mišljenja, razumijevanja složenih ideja, brzog učenja i učenja na temelju iskustva.
Religioznost je definirana kao uključenost u neke (ili sve) aspekte religije.
Ostali čimbenici, kao što su spol ili obrazovanje, nisu značajno utjecali na odnos između inteligencije i vjerskih uvjerenja.
Rad zaključuje: "Većina studija (o negativnom odnosu) ipak ima jednu zajedničku crtu - premisu da su vjerska uvjerenja iracionalna, bez uporišta u znanosti, nerealna i stoga neprivlačna za inteligentne ljude koji znaju bolje".
Psiholozi koji su objavili pregled su pokušali dati moguće objašnjenje veze tvrdeći da će inteligentniji ljudi vrlo vjerojatno biti ateisti jer se poistovjećuju s idejama osobne kontrole.
"Inteligentni ljudi u pravilu provode više vremena u školi što je oblik samoregulacije s dugoročnom koristi.", napisali su istraživači .
"Inteligentniji ljudi se posljedično zapošljavaju na boljim radnim mjestima i zarađuju više što utječe na bolje samopoštovanje i potiče kontrolu osobnih uvjerenja."
Drugi je članak objavljen u časopisu Social Psychological & Personality Science podastrio rezultate kompjutorske analize gotovo 2 milijuna tekstualnih poruka s online društvene mreže Twitter i otkrio da kršćani koriste više pozitivnih riječi i manje analiziraju u odnosu na ateiste. Kršćani također češće tweetaju o društvenim odnosima.
Istraživači su proučavali tweetove više od 16 000 sljedbenika nekoliko istaknutih kršćanskih i ateističkih ličnosti. Potom su analizirali tweetove i to njihov emocionalni sadržaj (korištenje više pozitivnih ili negativnih riječi), frekvenciju riječi (kao što je "prijatelj" i "brat") koje se odnose na društvene procese i učestalost korištenja riječi (kao što su "jer" i "misli ") koje su povezane s analitičkim razmišljanjem .
"Ako su religiozni ljudi zaista sretniji od nereligioznih, razlike u socijalnoj podršci i razmišljanju mogu objasniti zašto", potvrdio je apsolvent Ryan Ritter sa Sveučilišta Illinois koji je proveo istraživanje u suradnji s profesorom psihologije Jesse Preston i diplomiranim Ivanom Hernandezom.
Rezultati su u skladu s drugim studijama koje povezuju veće razine socijalne povezanosti s većim životnim blagostanjem.
"Vjerske zajednice su vrlo društvene. Član vjerske skupine dobro je umrežen s drugim članovima te ih možda upravo ta društvena veza čini sretnijima.", rekao je Preston . "S druge strane, ateisti su demonstrirali bolje analitičko razmišljanje koje je moglo pridonijeti manjem osjećaju sreće."
Prethodna su istraživanja pokazala pozitivnu vezu između religije i blagostanje među budistima, hinduistima, kršćanima i muslimanima. No, većina takvih studija se oslanja na pojedince koji izvještavaju o tome koliko su zadovoljni svojim životima i svojim iskustvom pozitivnih i negativnih emocija u datom trenutku.
"Ono što je odlično u vezi Twittera je da ljudi pišu o svojim iskustvima - dobrim i lošima - trenutno.", rekao je Preston. "Ne trebamo se pitati kako se osjećaju jer su to već sami rekli."
Autori su upozorili da su rezultati korelacijski što ne znači da ateiste treba percipirati kao grupu nezadovoljnika koji se konstantno osjećaju čemerno. "Ako religija uvećava osjećaj sreće neizravno preko drugih čimbenika, te je čimbenike moguće pronaći i izvan vjerskih skupina."
Izvor: Independent, University of Illinois at Urbana-Champaign