Sutra će golemi asteroid proletjeti pored Zemlje
Veliki asteroid će sutra proći pored Zemlje, što će biti njegov najbliži prilazak našem planetu u idućih barem dva stoljeća.
Prelet asteroida 1998 QE2, koji je dugačak oko 2.7 kilometara dogodit će se 31. svibnja te ne predstavlja prijetnju Zemlji. Ova svemirska stijena će proći unutar 5.8 milijuna km od našeg planeta – što je oko 15 puta veće od udaljenosti koja razdvaja Zemlju i Mjesec, kažu istraživači.
No bliski prilaz će svejedno biti dramatičan za astronome koji namjeravaju dobro promotriti 1998 QE2 koristeći dva golema radarska teleskopa – NASA-in 70-metarski Goldstone tanjur u Kaliforniji i 305-metarski Arecibo opservatorij u Puerto Ricu.
„Kad god asteroid priđe ovoliko blizu, daje važnu priliku znanstvenicima da ga detaljno prouče kako bi razumjeli njegovu veličinu, oblik, rotaciju, površinske značajke i podrijetlo“, izjavio je Lance Benner, glavni istraživač za Goldstone-ova radarska promatranja iz NASA-inog laboratorija Jet Propulsion Laboratory u Pasadeni, u Kaliforniji.
„Također ćemo koristiti nova radarska mjerenja udaljenosti i brzine asteroida kako bi poboljšali naše računanje njegove orbite i procijenili njegovo kretanje dalje u budućnosti nego što bi inače mogli“, dodao je Benner.
Asteroid 1998 QE2 otkrili su u kolovozu 1998. godine astronomi koji su radili s MIT-jevim Lincoln Near Earth Asteroid Research (LINEAR) programom u New Mexicu.
Ime ove svemirske stijene nije posveta engleskoj kraljici Elizabeti II., niti poznatom 12-palubnom prekooceanskom brodu koji je umirovljen 2008. To je samo nadimak koji mu je dodijelio Minor Planet Center u Cambridgeu u Massachusettsu, koji imenuje svaki novopronađeni asteroid prema utvrđenoj alfanumeričkoj shemi koja pokazuje kada je pronađen.
Astronomi planiraju intenzivno proučavati 1998 QE2 od 30. svibnja do 9. lipnja, koristeći tanjure Goldstone i Arecibo kako bi saznali što je više moguće o asteroidu prije nego još jednom ode u dubine Svemira.
Čak i s udaljenosti od otprilike 6.4 milijuna km, slike s Goldstonea mogu razlučiti značajke na 1998 QE2 širine samo 3.75 metara, rekli su istraživači.
„Iznimno je uzbudljivo vidjeti detaljne slike ovog asteroida po prvi put“, rekao je Benner. „Pomoću radara možemo transformirati objekt iz točke svjetlosti u mali svijet s vlastitim jedinstvenim skupom karakteristika. Uistinu, radarsko slikanje asteroida koji su blizu Zemlje je fundamentalan oblik istraživanja čitave klase objekata Sunčevog sustava.“
NASA vodi globalni napor za identificiranjem potencijalno opasnih asteroida. Naš planet su pogađale svemirske stijene tijekom njegove povijesti stare 4.5 milijardi godina, a u budućnosti će udara biti još.
Planet je dobio dramatični podsjetnik na ovu stvarnost 15. veljače ove godine. Toga dana je objekt od 17 metara bez upozorenja eksplodirao iznad Rusije, samo nekoliko sati prije negoli je 130-stopni asteroid 2012 DA14 prošao u blizini Zemlje, promašivši naš planet za samo 27 000 km.
Kad asteroid uđe u Zemljinu atmosferu i ne izgori u njoj, nego udari na površinu, zovemo ga meteoritom. Padom meteorita na tlo izbacuje se površinska tvar i nastaje krater. Udarnih kratera je na Zemlji do 2000. godine pronađeno oko 150, a ima ih na svim kontinentima, najviše u dijelovima Australije, Europe i Sjeverne Amerike. To ne znači da ih jetu palo više, nego da se površina Zemlje tu najmanje promijenila, pa su krateri najbolje očuvani. Imaju promjer od nekoliko metara do 140 km, a većina ih je nastala prije više od 50 milijuna godina.
Jedan primjer udara stijene iz svemira je eksplozija pokraj rijeke Tunguske u Sibiru 1908. godine, koja pokazuje da stijene ne moraju udariti u tlo kako bi imale rušilačko djelovanje (eksplozija se zbila na visini od 6 km). Porušena su stabla u krugu od 30 km, a eksplozija se mogla čuti na udaljenosti do oko 1000 kilometara.
Izvor: Live Science,
Enciklopedija Svemira (naslov izvornika: DK Space Encyclopedia), Heather Couper, Nigel Henbest, preveo na hrvatski: Rudjer Jeny, izdavač hrvatskog izdanja: Znanje d.d., 2000.