Šesto masovno izumiranje je doista počelo
Znakovi smrti su posvuda. Znanstvenici su godinama upozoravali da veliki pad bioraznolikosti životinja diljem svijeta najavljuje početak šestog masovnog izumiranja Zemlje. Unatoč nadolazećoj težini dokaza koji upućuju na to da se ovaj mračni fenomen odvija svuda oko nas, ne slažu se svi.
"Drastično povećane stope izumiranja vrsta i opadanje brojnosti mnogih životinjskih i biljnih populacija dobro su dokumentirani, ali neki poriču da ti fenomeni dovode do masovnog izumiranja", kaže bioznanstvenik Robert Cowie sa Sveučilišta Hawai'i u Mānoi.
"Ovo poricanje temelji se na vrlo pristranoj procjeni krize koja se usredotočuje na sisavce i ptice i zanemaruje beskralješnjake, koji naravno čine veliku većinu biološke raznolikosti."
U novoj studiji, Cowie i njegovi kolege istraživači nastoje opovrgnuti poricatelje usmjeravajući pozornost na propadanje beskralježnjaka, kojima se u raspravama o gubitku biološke raznolikosti pridaje znatno manje pažnje od životinja kralježnjaka – čak i na cijenjenom Crvenom popisu ugroženih vrsta IUCN-a. "Crvena lista je jako pristrana", pišu Cowie i kolege.
"Gotovo sve ptice i sisavci, ali samo mali dio beskralježnjaka, procijenjen je prema kriterijima očuvanja... Često se postavlja implicitna, a ponekad i eksplicitna pretpostavka da procjene stopa izumiranja sisavaca i ptica odražavaju stope izumiranja cjelokupne biološke raznolikosti, pretpostavka prihvaćena ne samo među medijima usmjerenim na kralježnjake, već i među mnogim znanstvenim i konzervatorskim organizacijama usredotočenim na kralježnjake."
Od 1500. godine, oko 1,5 posto procijenjenih vrsta sisavaca i ptica izumrlo je prema IUCN-ovom prebrojavanju, kažu istraživači – što nije tako daleko od 'pozadinske' stope izumiranja koja postoji između događaja masovnog izumiranja. Ali ako ekstrapoliramo na temelju procjena izumiranja beskralježnjaka koje IUCN ne razmatra, situacija izgleda daleko gora.
Kako bi istaknuli golem razmjer gubitka biološke raznolikosti koji je promašen u podacima IUCN-a, istraživači su se usredotočili na mekušce, koji čine drugi najveći tip beskralježnjaka nakon člankonožaca, pri čemu sami beskralješnjaci predstavljaju veliku većinu poznatih životinjskih vrsta.
Na temelju "hrabrih" ekstrapolacija iz brojnih prethodnih studija koje su proučavale smanjenje broja beskralježnjaka, istraživači sugeriraju da je između 7,5 i 13 posto od svih otprilike 2 milijuna poznatih biljnih i životinjskih vrsta na Zemlji moglo izumrijeti od 1500. godine, što je puno veći broj od onoga što IUCN priznaje.
"Uključivanje beskralježnjaka bilo je ključno za potvrdu da smo doista svjedoci početka šestog masovnog izumiranja u povijesti Zemlje", kaže Cowie.
Međutim, ovisno o tome gdje pogledate, neke vrste prolaze bolje od drugih u trenutnoj krizi, ističu istraživači, pri čemu izumiranje morskih vrsta i izumiranja biljaka još ne izgleda tako ozbiljno kao stopa izumiranja koja se viđa kod mnogih kopnenih životinja.
Ipak, određene stope izumiranja koje je dosad sugerirao IUCN Crveni popis nisu nešto što otkriva potpunu sliku gubitka biološke raznolikosti, kažu istraživači. "Trenutačne stope izumiranja, osobito kod kopnenih beskralježnjaka, daleko su veće od pozadinskih stopa izumiranja", pišu autori.
"Također pokazujemo da korištenje podataka o izumiranju IUCN Crvenog popisa za određivanje trenutnih stopa izumiranja neizbježno dovodi do dramatičnog podcjenjivanja stopa, osim za ptice, sisavce i možda vodozemce."
O tome mogu li se ti opasni trendovi zaustaviti, istraživači ne znaju odgovor. Ali primjećuju da je poricanje krize ili nedjelovanje na nju ukidanje naše moralne odgovornosti, te pozivaju znanstvenike i konzervatore da i dalje skreću pozornost na krizu biološke raznolikosti i da nastave njegovati "urođeno ljudsko cijenjenje" biološke raznolikosti.
Također napominju da vjerojatno nećemo moći spasiti sve vrste koje trenutno izumiru, ali ako djelujemo pažljivo i hitno, mogli bismo barem uspjeti sačuvati većinu i dokumentirati ih za buduće generacije.
"Posvećeni biolozi za zaštitu prirode i agencije za zaštitu čine sve što mogu, fokusirani su uglavnom na ugrožene ptice i sisavce, među kojima bi neke vrste mogle biti spašene od izumiranja koje bi inače nastupilo", objašnjavaju istraživači.
"Možda bi, uz napore da se kriza objavi, znanstvenici za biološku raznolikost mogli postići neke uspjehe, poput toga da se značajna komponenta trenutno postojeće globalne bioraznolikosti može očuvati u divljini, a mnoge od onih vrsta koje će biti izgubljene iz divljine mogu barem biti sačuvane u muzejima za buduće generacije za proučavanje i divljenje."
Izvor: Biological Reviews