Tehnologija i energija

Podvodna kamera kod Šibenika snimila rijetku i ugroženu kornjaču Glavatu želvu

Azra Imširović

Podvodna kamera na Martinskoj, koju je postavio tim udruge Šibenik Meteo (ŠM) sa znanstvenicima Zavoda za istraživanje mora Instituta Ruđer Bošković (IRB), u sedam dana otkako je puštena u rad, postala je vrijedan izvor informacija o životinjskom i biljnom morskom svijetu. Posljednja koja je razveselila znanstvenike bila je snimka Glavate želve, rijetke i ugrožene morske kornjače i jedinog gmaza koji naseljava Sredozemno i Jadransko more.

Odrasle jedinke ove vrste dostižu duljinu oklopa i do 110 cm i tjelesnu težinu do 115 kg. Ime je dobila prema karakteristično velikoj glavi sa snažnim čeljusnim mišićima.

Najveći dio svoga života glavate želve provode u pelagičkom staništu. Na obalu izlaze samo ženke radi polaganja jaja, dok mužjaci ostaju u moru cijeli život.

Malo je poznato da je upravo Jadran jedno od dva najznačajnija područja ishrane i zimovališta glavate želve u Sredozemlju. Nadolaskom zime i padom temperature mora morske kornjače smanjuju svoju aktivnost i povlače se na morsko dno gdje, smatra se, prezimljuju ukopane u pijesak i mulj.

Populacija koja naseljava Jadran dio je populacije koja se razmnožava u Grčkoj. Procijenjeno je da u cijeloj mediteranskoj populaciji ima oko 5 000 spolno zrelih ženki.

Glavata želva je mesojed, a hrani se raznim vrstama morskih životinja: spužvama, meduzama, ježincima, mekušcima, školjkašima, rakovima i ribama. Ima izuzetno jake čeljusti kojima lomi tvrde oklope svoga plijena.

Fotografije su napravljene softvareom koji prati video i registrira promjene, a razvio ga je dr.sc. Dario Omanović iz Laboratorij za fizičku kemiju tragova IRB-a.

Podsjetimo da je kamera je instalirana u podmorju Martinske kod Šibenika na dubini od pet metara, a zajednički projekt ŠM i znanstvenika IRB-a je financijski potpomognula i Turistička zajednica Grada Šibenika.

0

Možda će vas zanimati