U teškim vremenima ljudi traže visoko kaloričnu hranu
U prošlim vremenima, niži socioekonomski položaj često bi rezultirao gubitkom tjelesne težine. Međutim, u moderno vrijeme, simptom siromaštva je postala pretilost. Pokušavajući uštedjeti novac, ljudi se okreću jeftinijim ali i nezdravijim vrstama hrane. Također, moderni stil života i recesija negativno utječu na fizičko i psihičko zdravlje ljudi. Posebno je zabrinjavajuće to što sve veći broj pretilih odraslih prati i drastično povećanje broja pretile djece u svijetu.
Prema novom istraživanju objavljenom u Psychological Science, časopisu Udruge za psihološke znanosti, loše vijesti vezane uz ekonomsku situaciju mogle bi uzrokovati dobitak na težini.
Istraživanje pokazuje da kadgod postoji percepcija teških vremena, ljudi imaju tendenciju da traže hranu više kalorijske vrijednosti koja će ih dulje držati sitima. Kada su ljudi podsvjesno izloženi takvim porukama, javlja se „živi za danas“ impuls koji uzrokuje da konzumiraju gotovo 40 posto više hrane u usporedbi s kontrolnom grupom izloženom neutralnim riječima.
„Rezultati ovog istraživanja dolaze u vrijeme kada se naša zemlja polako oporavlja od navale negativnih oglasa predsjedničkih kampanja s temama poput slabe ekonomije, oružanog nasilja, rata, dubokih političkih podjela, da spomenemo samo nekoliko problematičnih područja,“ rekao je Juliano Laran, docent marketinga na Sveučilištu Miami, School of Business Administration, koji je vodio ovo istraživanje sa studentom na doktorskom studiju Anthonyjem Salernom. „Sad kad znamo da ova vrsta poruka uzrokuje traženje više kalorija kod ljudi zbog instinkta za preživljavanjem, bilo bi mudro da oni koji žele krenuti zdraviji u novu godinu preskoče vijesti na neko vrijeme.“
Nadalje, kad je istoj grupi koja je bila izložena porukama tipa „teška vremena“ rečeno da je hrana koju jedu niske kalorijske vrijednosti, konzumirano je približno 25 % manje hrane. Prema istraživačima, razlog tome je sljedeći: ako ljudi smatraju da su prehrambeni resursi oskudni, oni će pridavati veću vrijednost hrani s više kalorija.
Nekoliko studija provedeno je u sklopu ovog istraživanja. U jednoj od njih, istraživači su pozvali ispitanike da se pridruže testiranju okusa nove vrste M&M bombona. Polovica sudionika studije dobila je zdjelu s novim slatkišem i rečeno im je da je tajni sastojak nova, visoko kalorična čokolada. Druga polovica sudionika je također dobila zdjelu M&M, no rečeno im je da je nova čokolada nisko kalorična. Svim sudionicima je rečeno da mogu kušati proizvod kako bi mogli ispuniti evaluacijski obrazac za testiranje okusa.
U stvarnosti nije bilo nikakve razlike između M&M bombona danih dvjema grupama na kušanje. Istraživači su zapravo mjerili koliko su sudionici konzumirali nakon što su izloženi posterima s neutralnim rečenicama ili s rečenicama vezanim uz borbu i teškoće. Oni koji su podsvjesno pripremljeni da razmišljaju o borbi i teškoćama pojeli su približno 70 % više „visoko kaloričnog“ slatkiša u odnosu na „nisko kaloričnu“ opciju, dok se oni koji su bili pripremljeni s neutralnim riječima nisu razlikovali po količini konzumiranih M&M bombona.
„Jasno je iz istraživanja da okus nije bio taj koji je uzrokovao reakcije, bila je to čežnja za kalorijama,“ nastavio je Laran. „Ovi rezultati mogli bi imati pozitivne implikacije za pojedince u području zdravstva, državnim kampanjama o prehrani i kompanijama koje promiču wellness. I, dakako, čuvajte se lukavih trgovca hrane koji nose loše vijesti.“
Izvor: Psychological Science