Društvene znanosti

Održano predavanje 'Stres i mozak' u sklopu Tjedna mozga 2012.

Iris Hazler

U sklopu manifestacije Tjedan mozga na Hrvatskom institutu za istraživanje mozga prisustvovali smo predavanju ''Stres i mozak'' koji je održala doc. dr. sc. Vladiana Crljen. Svi smo podložni stresu, od bakterija do ljudi, a čak i svaka malena promjena poput ispijanja ledene vode u našem organizmu aktivira - stres.

Sama definicija stresa kaže da je to poremećaj homeostaze organizma, a stres dijelimo i na dvije vrste: reaktivni i anticipacijski stres. Reaktivni stres je uzrokovan vanjskim podražajima, poput primjerice boli i utječe na neuronske homeostatske signale, dok je anticipacijski stres priređeni obrazac koji se očituje u situacijama kada se životinja ili čovjek nalazi u opasnosti od predatora, nepoznatoj okolini ili situaciji te također može biti uvjetovan društvenim čimbenicima. Ovdje također nailazimo i na pojam memoriranih obrazaca koji su klasični uvjetni podražaji i kontekstualno uvjetovani podražaji poput frustracije i obeshrabrenosti.

Najvažniju ulogu kod samog stresa igraju hipotalamus i autonomni živčani sustav koji kontroliraju simpatikus i parasimpatikus te nadbubrežna žlijezda koja je odgovorna za regulaciju stresnog odgovora putem sinteze kortikosterida i katekolamina. Nadbubrežna žlijezda se sastoji od kore i srži. U srži se luče adrenalin i noradrenalin koji ubrzavaju rad srca i povećavaju krvni tlak, dok se u kori luče hormoni aldosteron, kortikosteron koji reguliraju promet elektrolita (posebno natrija i kalija) i vode, a naziva ih se i čuvarima života.

Kod hipotalamusa nailazimo na hipofizu, najvažniju žlijezdu s unutrašnjim lučenjem u ljudskom organizmu. Sastoji se od tri režnja: prednjeg, srednjeg i stražnjeg. Prednji režanj se nalazi pod kontrolom hipotalamusa (putem hipotalamičnih hormona koji krvotokom direktno stižu u hipofizu). Stražnji režanj se naziva još i neurohipofiza.

Prednji režanj luči adenokortikotropni hormon (ACTH) koji kontrolira lučenje kortikosteroida iz nadbubrežne žlijezde, luteinizirajući hormon (LH) i folikul stimulirajući hormon (FSH) a ta dva hormona potiču lučenje spolnih hormona. Dnevni ritam lučenja ACTH-a i kortizona ovisi o količini svjetla te raste pred zoru i pada tokom dana dok je najniži u ponoć. Unosom hrane povećavamo lučenje ACTH-a i kortizola. Stražnji režanj luči oksitocin i vazopresin (ili antidiuretski hormon - ADH). Za razliku od prednjeg režnja stražnji režanj hipofize je pod direktnom kontrolom hipotalamusa putem živčanih vlakana, bez posredstva hormona.

Izloženost stresu uvelike utječe i smanjuje pamćenje te je stres najveći uzročnik bolesti. Za primjer je izveden test s Y - labirintom i pokusnim miševima koji je prezentirala Bacc. lab.med Sandra Grgić. Miševi su genetski promijenjeni kod hipokampusa koji pomaže u stvaranju emocionalnih reakcija davanjem adekvatnog konteksta, analizom i usporedbom dolazećih signala s onima pohranjenima u sjećanju. U Y labirintu je svako polje obilježeno na drugačiji način te se mjeri vrijeme i način izlaska u trijadama iz labirinta u roku od pet minuta. Uzimaju se u obzir i fiziološke reakcije, vraćanje u isto polje i jesu li se izvele potpune trijade. Ukoliko su miševi bili izloženi stresu, neće moći proći kroz čitav labirint, zaboraviti će u kojem su polju već bili i pokazivati će simptome straha, dok su miševi koji nisu bili pod utjecajem stresa uspjeli obaviti zadatak bez problema.

Naravno, stres ne možemo izbjeći, ali ga možemo pokušati smanjiti u što višoj mjeri. Zdrava prehrana, fizička aktivnost i mentalna relaksacija poput vježbi disanja i joge nam mogu pomoći u borbi protiv stresa.

0

Možda će vas zanimati