Ima li sreća i mračnu stranu?
Čini se kako svatko želi biti sretniji, a potraga za srećom je jedan od temelja života. Prema autorima novog rada objavljenog u Perspektivama o psihološkoj znanosti, časopis Društva za psihološku znanost, čak i sreća može imati tamnu stranu. Kažu da se sreću ne bi trebalo poimati kao univerzalno dobru stvar te opisuju četiri načina u kojima je to slučaj. Doista, nisu svi tipovi i stupnjevi sreće jednako dobri, pa čak i sama potraga za srećom može učiniti da se ljudi osjećaju još gore.
''Ljudi koji žele biti sretniji mogu birati iz mnoštva knjiga koje će im pomoći kako to učiniti. No, postavljanje cilja sreće može imati suprotne posljedice od očekivanih." kazala je June Grubera sa Sveučilišta Yale, koja je napisala članak zajedno s Iris Mauss sa Sveučilišta u Denveru te Mayom Tamir s Hebrejskog sveučilišta u Jeruzalemu. ''To je jedan od mnogih nedostataka sreće - ljudi koji teže za srećom mogu završiti gore nego kada su započeli.''
Načini koji su često predloženi za postizanje vlastite sreće nisu nužno loši, kao što su primjerice uzimanje vremena svakog dana za razmišljanje o stvarima koje nas usrećuju i na kojima smo zahvalni, ili postavljanje situacija koje će nas vjerojatno učiniti sretnima. "Ali, kada ste to radi isključivo s motivacijom ili očekivanjem da nas te stvari moraju učiniti sretnima, to može dovesti do razočaranja i smanjenja sreće", izjavila je Gruber.
AKO VAM SE SVIDIO OVAJ TEKST: Podržite portal donacijom za kavu :)
Na primjer, jedna studija koje su proveli Mauss i kolege, otkrila je da su se ljudi koji čitaju novinski članak koji veliča vrijednost sreće osjećali još gore nakon gledanja filma nego sretni ljudi koji su čitali novinski članak koji nije spomenuo sreću- vjerojatno zato što su bili razočarani što se nisu osjećali sretnijima. Kada ljudi ne završavaju sretni kao što su očekivali, njihov osjećaj neuspjeha može dovesti do toga da se osjećaju još gore.
Previše sreće također može biti problem. Jedno istraživanje je slijedio djecu od 1920.-ih do starosti i otkriveno je da su oni koji su umrli mlađi ocijenjeni kao vrlo veseli od strane njihovih nastavnika. Istraživači su otkrili da ljudi koji osjećaju ekstremne količine sreće ne moraju razmišljati kreativno i također imaju tendenciju da više riskiraju. Na primjer, ljudi koji imaju manije, kao što je bipolarni poremećaj, imaju viši stupanj pozitivnih emocija koje ih mogu dovesti do preuzimanja rizika, poput zloupotreba droga, prebrze vožnje ili trošenja svoje životne ušteđevine. No, čak i za ljude koji nemaju psihijatrijski poremećaj, "previše visok stupanj sreće može biti loš." kaže Gruber.
Drugi problem je neprimjeren osjećaj sreće. Očito nije zdravo da se osjećate sretni kada vidite nekoga da plače zbog gubitka voljene osobe ili kada čujete kako vam je prijatelj ozlijeđen u prometnoj nesreći. Ipak, istraživanje Gruber i njezinih kolega pokazalo je kako se ovaj neprikladan osjećaj za sreću također pojavljuje kod osoba s manijama. Sreća također može značiti da se slabo reagira na negativne emocije koje imaju svoje mjesto u životu, baš kao i pozitivne. Strah vas može držati podalje od preuzimanja nepotrebnih rizika; krivnja vam može pomoći podsjetiti da se ponašate dobro prema drugima.
Doista, psihološki znanstvenici su otkrili ono što se čini kao stvarno povećanje sreće. "Najjači pokazatelj sreće nije novac ili vanjsko priznanje kroz uspjeh ili slavu, nego je to imanje smislenih društvenih odnosa. To znači da je najbolji način da povećate svoju sreću taj da zaustavite brigu o tome kako biti sretan i umjesto toga preusmjerite svoju energiju na njegovanja društvenih veza koje imate s drugim ljudima. Ako postoji jedna stvar na koju ćete se usredotočiti, onda se usredotočite upravo na to. Pustite neka sve ostalo dođe samo." Kazala je Gruber.
Izvor: Association for Psychological Science