Um i mozak

Evo kako san pomaže u procesiranju emocija

Nika Beluhan

Istraživači na Odjelu za neurologiju Sveučilišta u Bernu i Sveučilišnoj bolnici Bern identificirali su kako mozak triaži emocije tijekom sna u snu kako bi konsolidirao pohranu pozitivnih emocija i prigušio konsolidaciju negativnih. Rad proširuje važnost sna u mentalnom zdravlju i nudi put do novih terapijskih strategija.

REM san je jedinstveno i tajanstveno stanje sna tijekom kojeg se većina snova javlja zajedno s intenzivnim emocionalnim sadržajima. Kako i zašto se te emocije ponovno aktiviraju, nejasno je. Prefrontalni korteks integrira mnoge od ovih emocija tijekom budnosti, ali se čini paradoksalno mirnim tijekom REM spavanja. "Naš cilj je bio razumjeti temeljni mehanizam i funkcije takvog iznenađujućeg fenomena", kaže prof. Antoine Adamantidis s Odjela za biomedicinska istraživanja (DBMR) na Sveučilištu u Bernu.

Obrada emocija, posebno razlikovanje između opasnosti i sigurnosti, ključna je za opstanak životinja. U ljudi, pretjerano negativne emocije, kao što su reakcije straha i stanja tjeskobe, dovode do patoloških stanja poput posttraumatskog stresnog poremećaja (PTSP). U Europi je otprilike 15% stanovništva pogođeno trajnom anksioznošću i teškim mentalnim bolestima. Istraživačka skupina na čelu s Antoineom Adamantidisom sada pruža uvid u to kako mozak pomaže u jačanju pozitivnih emocija i slabljenju jako negativnih ili traumatičnih emocija tijekom REM sna.

Dvostruki mehanizam

Istraživači su prvo uvjetovali miševe da prepoznaju slušne podražaje povezane sa sigurnošću i druge povezane s opasnošću (averzivni podražaji). Aktivnost neurona u mozgu miševa tada je zabilježena tijekom ciklusa spavanja i buđenja. Na taj su način znanstvenici uspjeli mapirati različita područja stanice i odrediti kako se emocionalna sjećanja transformiraju tijekom REM sna.

Neuroni se sastoje od staničnog tijela (soma) koje integrira informacije koje dolaze iz dendrita (ulaza) i šalje signale drugim neuronima preko njihovih aksona (izlaza). Dobiveni rezultati su pokazali da stanične some šute dok su njihovi dendriti aktivirani. "Ovo znači razdvajanje dvaju staničnih odjeljaka, drugim riječima, soma potpuno spava i dendriti su potpuno budni", objašnjava Adamantidis.


TREBATE LI S NEKIME RAZGOVARATI?
Javite se edukantici, psihoterapeut Transakcijske analize za savjetovanje i terapiju.

Ovo razdvajanje je važno jer snažna aktivnost dendrita omogućuje kodiranje i opasnosti i osjećaja sigurnosti, dok inhibicije some potpuno blokiraju izlaz kruga tijekom REM sna. Drugim riječima, mozak favorizira razlikovanje sigurnosti u odnosu na opasnost u dendritima, ali blokira pretjeranu reakciju na emocije, posebno na opasnost.


Prednost opstanka

Prema istraživačima, koegzistencija oba mehanizma je korisna za stabilnost i opstanak organizama: "Ovaj dvosmjerni mehanizam je bitan za optimizaciju diskriminacije između opasnih i sigurnih signala", kaže Mattia Aime iz DBMR-a, autor istraživanja. Ako ova diskriminacija kod ljudi nedostaje i nastaju pretjerane reakcije straha, to može dovesti do anksioznih poremećaja. Nalazi su osobito relevantni za patološka stanja kao što su posttraumatski stresni poremećaji, u kojima se trauma prekomjerno konsolidira u prefrontalnom korteksu, dan za danom tijekom spavanja.

Proboj u medicini spavanja

Ovi nalazi otvaraju put boljem razumijevanju obrade emocija tijekom spavanja kod ljudi i otvaraju nove perspektive za terapijske ciljeve za liječenje neprilagođene obrade traumatskih sjećanja, kao što su posttraumatski stresni poremećaji (PTSP) i njihova rana konsolidacija ovisna o spavanju. Dodatni akutni ili kronični problemi mentalnog zdravlja koji mogu implicirati ovu somatodendritsku vezu tijekom spavanja uključuju akutni i kronični stres, anksioznost, depresiju, paniku ili čak anhedoniju, nemogućnost osjećaja zadovoljstva. Istraživanje spavanja i medicina spavanja dugo su bili fokus istraživanja Sveučilišta u Bernu i Sveučilišne bolnice u Bernu. "Nadamo se da naši nalazi neće biti zanimljivi samo pacijentima, već i široj javnosti", kaže Adamantidis.

Izvor: Medical Xpress 

Možda će vas zanimati