Društvene znanosti

Mediji uljepšavaju sliku o koronavirusu

N.B.

Prema studiji Instituta de Radio Televisión Española i Universitat Autònoma de Barcelona provedenoj tijekom izolacije COVID-19, crno-bijele slike SARS-CoV-2 čine da se virus čini zaraznijim. Rezultati, objavljeni na PLoS ONE, pokazuju da su obojene i trodimenzionalne slike SARS-CoV-2 u medijima pogodovale percepciji virusa kao lijepog, ali ne sasvim realnog ili zaraznog virusa.

Pandemija COVID-19 dovela je do povećanja količine znanstvenih informacija koje pružaju mediji. U mnogim slučajevima, informacije povezane s ovom krizom popraćene su slikama koje predstavljaju SARS-CoV-2. U prethodnoj studiji istraživači su otkrili da je, usprkos tome što imaju pristup stvarnim slikama virusa, većina slika u medijima obojene, trodimenzionalne ilustracije koronavirusa.

Kako bi otkrili kako su atributi slika koje predstavljaju SARS-CoV-2 utjecali na percepciju gledatelja o virusu, istraživači Instituta de Radio Televisión Española i Universitat Autònoma de Barcelona proveli su studiju, sada dostupnu u PLoS ONE, u kojoj su predstavljene različite slike SARS-CoV-2. Sudionici su upitani o parametrima kao što su ljepota, znanstvena priroda, realizam, percepcija zaraznosti, strah i didaktička priroda slika. Studija je također obuhvatila formalne karakteristike kao što su boja u odnosu na crno-bijelo, 2D u odnosu na 3D i fotografija u odnosu na ilustraciju te kako one utječu na percepciju virusa.

Studija zaključuje da će se ljepota slika koronavirusa vjerojatnije vidjeti u boji i trodimenzionalnim slikama. Ovo su slike koje se najčešće koriste pri informiranju o SARS-CoV-2, unatoč činjenici da su prave slike koronavirusa crno-bijele, dvodimenzionalne fotografije. U tom smislu, istraživanje raspravlja o ulozi medija u distribuciji slika koje uljepšavaju virus s ciljem informiranja o pandemiji.

Istraživači su također otkrili negativnu korelaciju između ljepote otkrivene na slikama i njihove didaktičke vrijednosti. Što su slike bile ljepše, gledatelji su se činili manje obrazovanima. Rezultati ove studije mogu se primijeniti izravno na znanstveni komunikacijski sektor, u oblikovanju komunikacijskih planova i protokola u situacijama u kojima je ponašanje stanovništva u cjelini ključno.

Doktor Miguel Ángel Martín-Pascual s Instituta de Radio Televisión Española i predavač na Odsjeku za audiovizualnu komunikaciju i oglašavanje na Universitat Autònoma de Barcelona, ​​kao i autor ove studije, smatra da "mediji imaju veliku odgovornost u pružanju točne informacije svojoj publici, uključujući i korištene slike. Potrebno je procijeniti je li uljepšavanje slika koronavirusa koje ne odgovaraju stvarnim fotografijama istog virusa praksa koja se, daleko od toga da je edukativna za publiku, zapravo mogla shvatiti kao način vizualnog predstavljanja lažnih vijesti. Predstavljanje uljepšanih slika onoga što se prema riječima direktora WHO-a smatra našim javnim neprijateljem broj jedan, trebalo bi nam dati o čemu razmisliti".

Doktorica Celia Andreu-Sánchez, koja je također sudjelovala u ovoj studiji, ​​objašnjava da "rezultati navode na razmatranje mogućnosti da gledateljska percepcija slika koje predstavljaju SARS-CoV-2 je mogla utjecati na njihovo ponašanje, kao i na njihova emocionalna stanja".

Izvor: PLoS ONE

Možda će vas zanimati