Društvene znanosti

Štakori će prije pomoći prijateljima nego strancima

N.B.

Spašavanje člana vlastite društvene skupine, ali ne i stranca, pokreće centre za motivaciju i socijalno nagrađivanje u mozgu štakora, a to je pokazalo istraživanje objavljeno u znanstvenom časopisu eLife.

Istraživanje pruža prvi opis slične moždane aktivnosti i kod štakora i kod ljudi u osnovi ovog socijalno pristranog ponašanja. Otkrića doprinose našem razumijevanju društvene pristranosti i mogla bi pomoći u razvoju načina za promicanje suradnje izvan socijalne skupine pojedinca.

"Ljudi, kao i mnoga druga bića, pristrano pomažu drugim članovima svojih društvenih skupina u odnosu na pojedince koje smatraju 'autsajderima', a to može imati negativan utjecaj u različitim društvima u kojima različite skupine trebaju surađivati kako bi napredovale. Razumijevanje moždanih mehanizama u osnovi tih pristranosti ključno je za pronalaženje načina za njihovo uklanjanje", kaže glavni autor istraživanja Inbal Ben-Ami Bartal, profesor na Odjelu za psihologiju na Sveučilištu Tel-Aviv u Izraelu.

Da bi to dalje istražili, Bartal i tim kolega stavili su štakore u situaciju u kojoj je u jednom kavezu zarobljen štakor iste vrste ili njihov "partner" iz kaveza, a u drugom štakor ili druge vrste ili neznanac kojeg nikada nisu poznavali. U eksperimentima je većina štakora oslobodila partnera iz kaveza, ali malo ih je spasilo neznanca.

Tim je tada ispitao moždanu aktivnost povezanu s tim ponašanjem kako bi razumio zašto su štakori bili pristrani prema pomaganju svojim prijateljima u kavezima. Otkrili su da se neka područja mozga aktiviraju kao odgovor na nevolju bilo partnera u kavezu ili nepoznatog štakora, što znači da štakori osjećaju nevolju druge životinje bez obzira na to znaju li tu životinju ili ne. No, dodatne moždane regije povezane s traženjem nagrade i pozitivnim socijalnim iskustvima bile su uključene samo kad je partner u kavezu bio u nevolji. "Ova moždana aktivnost štakora koja je pomogla kolegama u grupi sugerira empatičan odgovor na njihovu nevolju", kaže Bartal.

Prethodne studije na ljudima također sugeriraju da empatija prema članovima grupe pokreće želju da im se pomogne, ali to nije isto i za strance. Trenutna otkrića sugeriraju da slična moždana aktivnost može potaknuti ove socijalne pristranosti kod štakora i potencijalno drugih sisavaca.

"Pružili smo prve dokaze za zajednički biološki mehanizam koji pokreće empatično pomaganje u ponašanju kod ljudi i štakora kao odgovor na nevolju prijatelja", zaključuje autorica Daniela Kaufer, profesorica na Odjelu za integrativnu biologiju. "Naši rezultati postavljaju temelje budućim studijama za bolje razumijevanje uključene moždane aktivnosti i zašto uzrokuje da odabiremo pomoći nekim ljudima u odnosu na druge."  Izvor: eLife

Možda će vas zanimati